Hrvatski građani neovisno o političkoj orijentaciji snažno su podržali mjere Nacionalnog stožera i Vlade, koje se sad već popuštaju, ali slažu se da zemlju ne treba potpuno zatvoriti zbog COVID-19 jer su ekonomski troškovi previsoki, a i svjesni su da bi ekonomski pad mogao imati dalekosežnije zdravstvene posljedice. Građani koji su podržavali i podržavaju ograničavajuće mjere Stožera odgovornije se ponašaju odnosno drže se uputa o fizičkom distanciranju i higijenskim mjerama. Pokazuju to preliminarni rezultati istraživanja Instituta Ivo Pilar, provedenog u sklopu velikog međunarodnog istraživanja o sociopsihološkim aspektima pandemije koronavirusa uz sudjelovanje oko 60 zemalja.
Politička orijentacija nevažna
Istraživanje je pokrenuo prof. dr. Jay Van Bavel s New York Universityja, a iz Hrvatske u istraživanju sudjeluje Institut Ivo Pilar. Podaci su se kod nas prikupljali od 27. travnja do 4. svibnja na online uzorku od 515 građana u dobi od 18 do 82 godine, među kojima je 52% žena, a prosječna dob ispitanika je 46 godina. Ispitivalo se podržavaju li građani ograničavajuće mjere kao što su zatvaranje škola, sveučilišta, kafića, restorana, zabrane javnih okupljanja i putovanja te ponašaju li se odgovorno i kakvi su stavovi građana o odnosu pozitivnih posljedica epidemioloških mjera suzbijanja pandemije u odnosu na moguće negativne ekonomske te dugoročno i zdravstvene posljedice.
Osnovne preliminarne rezultate za Večernji list iznijela je voditeljica projekta s Instituta Pilar prof. dr. Renata Franc. Građani su u istraživanju, objašnjava, o svojem ponašanju, odnosno stavovima odgovarali ocjenjujući ga na ljestvici od 0, što upućuje na izrazito neodgovorno ponašanje, odnosno izrazito nepodržavanje mjera, do 10, što upućuje na izrazito odgovorno ponašanje, odnosno izrazito podržavanje mjera.
– Zanimljivo je istaći da zastupljenosti odgovornih ponašanja i podrška ograničavajućim mjerama, pa i percepcija negativnih posljedica u odnosu na pozitivne nisu povezani s političkom orijentacijom građana. Građani su u prosjeku snažno podržali mjere zatvaranje škola i sveučilišta, kafića i restorana... Najsnažnija podrška zabilježena je za zabranu javnih okupljanja i zabranu putovanja koja nisu nužna, i tu je prosječni rezultat veći od 8 na ljestvici od 0 do 10. Nešto manju podršku dali su za zatvaranje parkova iako i to podržava većina, te je prosječni rezultat oko 6 na ljestvici od 0 do 10 – ističe Franc dodajući da je veće pridržavanje mjera ograničavanja praćeno i većom zastupljenošću odgovornog ponašanja građana.
Građani su prihvatili i sve anketom obuhvaćene oblike odgovornog ponašanja kao što su izbjegavanje rukovanja, fizičko distanciranje, ostajanje doma, pojačano održavanje higijene, dezinficiranje često korištenih predmeta, mobitela, ključeva... Tako izbjegavanja rukovanja, pranje ruku odmah nakon povratka kući građani podržavaju s prosječnim rezultatom 9 i više na skali do 10. Izbjegavanje posjećivanja prijatelja, članova obitelji i kolega te dezinficiranje često korištenih predmeta, npr., mobitela i ključeva, građani su podržali s prosječnim rezultatom 7 na skali do 10.
Najodgovorniji u pranju ruku
– Stavovi o odnosu ekonomskih i zdravstvenih posljedica upućuju na to da su građani u prosjeku svjesni i mogućih negativnih posljedica ograničavajućih mjera. Tako se u prosjeku slažu da bi ekonomski pad (primjerice, nezaposlenost, siromaštvo) mogao rezultirati dalekosežnijim zdravstvenim posljedicama (smrt, neuhranjenost, depresija) u odnosu na one izravno uzrokovane koronavirusom te da zemlju ne treba potpuno zatvoriti zbog koronavirusa jer su ekonomski troškovi previsoki. Tu smo dobili prosječno slaganje građana između 6 i 7 na skali od 0 do 10. S druge strane, građani su u prosjeku neutralni u ocjeni jesu li negativne ekonomske posljedice ograničavajućih mjera veće od pozitivnih posljedica za javno zdravlje uz prosječni rezultat oko 5 na skali do 10. Veća svjesnost mogućih negativnih ekonomskih posljedica u odnosu na pozitivne posljedice za javno zdravlje praćena je i nešto manjom podrškom mjerama ograničavanja, a i manje odgovornim ponašanjem, ali samo u smislu izbjegavanja fizičkih kontakata, dok nije povezana s ponašanjima pojačane osobne higijene – govori Franc.
U tumačenju rezultata treba voditi računa da je riječ o ispitivanju u tjednu od 27. travnja do 4. svibnja 2020., dakle u vrijeme kada u nas pada broj oboljelih i kada se počelo govoriti o prvoj fazi popuštanja mjera. U nekim zemljama podaci se još prikupljaju, pa se tek čekaju detaljniji nalazi i usporedbe uloge sociodemografskih obilježja, društveno relevantnih stavova, osobina ličnosti, kvalitete života i drugih individualnih karakteristika u objašnjavanju stavova i ponašanja u vezi s pandemijom
