OD KATASTROFE DO REVITALIZACIJE

Gradnja porušenog stajat će od 800 do 1200 eura po kvadratu: Prilika da stradali bolje žive

Pust grad Glina nakon potresa koji ju je potpuno uništio
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/13
07.01.2021.
u 12:51

Sisak i Petrinju mogli bi oživjeti i IT industrija, trgovački centri...

Na samo 50 kilometara od Zagreba, najrazvijenijeg dijela Hrvatske, u prošlotjednom potresu teško je nastradao jedan od najsiromašnijih krajeva Lijepe Naše. Banovina je teško stradala u ratu, poslijeratna obnova, blago rečeno, nije dala željene rezultate, ljudi su se počeli iseljavati, a onda se dogodila i prirodna katastrofa u kojoj je na tisuće ljudi ostalo bez svojih domova.

Obnova Banovine, osim što mora biti prioritet kako bi se ljudi što prije vratili u svoje obnovljene ili novosagrađene kuće, mora biti i prilika da se taj kraj potpuno revitalizira i postane poželjno mjesto za život. A to znači u prvom redu otvaranje novih radnih mjesta.

Potencijal montažne kuće

To ističe i potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, koja smatra da se na Banovini, osim kvalitetnije obnove poslije rata, trebalo više posvetiti i novim tehnologijama, kako bi se ljudi, pogotovo mladi, vratili. Ona smatra da je sad prilika i da se u mjestima koja su razrušena naprave moderna naselja koja će privući mlade.

Obnova kuća na Banovini bit će klasična, od cigle i betona te montažna. A to je onda prilika i da se dio pogona za proizvodnju materijala ili dijelova za te kuće preseli na to područje.

Video: Reporter Elvis Sprečić nalazi se u Petrinji dan nakon potresa od 5,0 po Richteru

Čagalj kaže da bi tako bilo, barem što se tiče obnove, posla u iduće tri godine. A oživljavanje Banovine se, navodi Čagalj, savršeno uklapa u strategiju i fondove Europske komisije za revitalizaciju ruralnih područja, za što je zadužena potpredsjednica EK Dubravka Šuica.

Što se tiče industrija koje bi mogle oživjeti Petrinju i okolicu, ali i Sisak, Čagalj kaže da su to svakako IT industrija i tehnološki parkovi, a to mogu biti i trgovački centri, primjerice. Pitanje je, kaže, samo gdje mladi žele živjeti i što im se može pružiti u tim krajevima. A napominje i da je Banovina samo 50-ak kilometara udaljena od Zagreba. Obnova Banovine je prilika i za hrvatsku građevinsku industriju i industriju montažnih kuća.

Pogone preseliti tamo

– Kapaciteti postoje i može se kombinirati klasična i montažna gradnja. Bit će problema s radnom snagom, trebat će uvesti radnike i prekvalificirati ih. Ali u svakom slučaju imamo 10 godina posla za građevinu što u Zagrebu, što na Banovini – objašnjava Čagalj.

Na sastanku s ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darkom Horvatom o obnovi Banovine, koji je održan prekjučer, sudjelovali su predstavnici građevinske industrije i struke, koji su, među ostalim, naglasili da se kod obnove Banovine mora napraviti pomak u kvaliteti života ljudi koji tamo žive i da je taj ekonomski iskorak za to područje ključan. A tome bi moglo pridonijeti već prije spomenuto preseljenje pogona na Banovinu.

Tako je predsjednik Udruženja arhitekata HGK Tihomil Matković na tom sastanku kazao kako je pozitivan aspekt montažne gradnje taj što bi tvrtke mogle preseliti svoje pogone na pogođena područja, proizvoditi na licu mjesta i tako zaposliti i educirati lokalnu radnu snagu.

Čeka nas obnova Zagreba i svi kapaciteti klasične građevinske industrije tu će biti zauzeti. Stoga je neminovno da po pitanju gradnje obiteljskih objekata na Baniji idemo na predgotovljene konstrukcije. Problem će biti prijevoz, a posebno pozornost treba pridati obnovi javnih objekata koji ne smiju biti zanemareni jer to ruši standard života građana – rekao je Matković.

Kad bi se pogoni za proizvodnju kuća preselili na Banovinu,posla za lokalno stanovništvo s obzirom na obujam radova definitivno bi bilo godinama. Prema posljednjim podacima, zaprimljena je 22.061 prijava štete, odnosno prijava za pregled stambenih objekata. Pregledano ih je 8000, od čega je više od 4000 obiteljskih kuća i stanova uništeno.

A cijena obnove, ovisno o vrsti gradnje, kretat će se od 800 do 12.000 eura po četvornom metru po principu ključ u ruke, i to za montažnu gradnju, dok je klasična gradnja ipak nešto skuplja i kreće se oko gornje granice tog spektra. Na sastanku je rečeno i da bi u klasičnoj gradnji probleme mogle predstavljati količine fasade i stolarije, sušenje glazure i tipovi septičkih jama. Montažne objekte većinom rade manje tvrtke pa je problematičan kapacitet, iako neki od njih uvjeravaju da su već sada spremni isporučiti i do pet kuća tjedno. 

VIDEO Snažan potres ponovno pogodio područje Petrinje

Ključne riječi

Komentara 113

SA
SamoIstina
13:37 07.01.2021.

Realni troškovi izgradnje m2 stana/kuće prema prosječnoj opremljenosti ne prelazi 600 EUR, računajući zemljište, dozvole, priklkjučke, projekte i gradnju. Ove cijene koje se najavljuju ravno su dvostruko veće jer računaju da će to zahvatiti iz državne blagajne!!!! Ako dodamo tome da priključci, zemljišta pa i komunalna naknada, te vodna naknada u ovim slučajevima ne će se plaćati jer je riječ o zamjenskim objektima, ovdje će netko dobro omastiti brke! Nova pljačka naroda i države na vidiku! Znamo li da će država obnavljati roh bau ovdje ćemo spušiti po ovim cijenama ravno tri puta više od potrebnog. Radi li se ovdje o napuhavanju radi povlačenja novca iz EU ili novog zaduživanja, kao nekad kada je Tito napuhavao žrtve radi ratne reparacije ili ipak neki hrabro to govore, vidjeti ćemo!

TH
theo
13:13 07.01.2021.

jeste li svijesni koji kaos je hdz napravio sa zakonom o obnovi zagreba? svima je obećao platiti ojačanje konstrukcije stanova za 80% cijene, znači sad će svaka stračara po baniji morati dobiti isto, a to su milijarde i milijarde....

Avatar sadmitrebato
sadmitrebato
12:57 07.01.2021.

opet slušamo bajke, dajte molim vas lijepo obnova će opet biti proveden od hdz stručnjaka po modelu obnove od rata, kraddezeovci će se nakrasti, kuće će biti katastrofa, a banija će i dalje biti katastrofa....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije