Skulpture i frizovi prethodno uklonjeni s Partenona — nekadašnjeg bogato ukrašenog hrama na atenskoj Akropoli koji je nastao za Periklove vladavine između 447. i 432. pr. Kr. — trenutačno su izloženi u nekoliko velikih muzeja diljem svijeta, uključujući British Museum u Londonu, u kojem se nalazi njihov najveći dio, Louvre u Parizu i Kunsthistorisches Museum u Beču. Grčka ih sve traži nazad, a Italija je napravila presedan za njihov povratak prošle godine, kada je Regionalni arheološki muzej "Antonino Salinas" iz Palerma prenio nazad u Atenu jedan fragment na kojem se vidi stopalo božice kako viri iz donjeg dijela tunike.
A 24. ožujka će se, uz posebnu ceremoniju, u Grčku vratiti i tri fragmenta iz Vatikanskih muzeja.
Ponudili "hibridni" model
Prema mrežnoj stranici Vatikanskih muzeja, jedna od skulptura koje će biti vraćene je glava konja koji vuče Atenina kola na zapadnoj strani zgrade. Također je tu glava dječaka te glava bradatog muškarca. Ova tri fragmenta pentelskog mramora stigla su u Vatikan u 19. stoljeću iz privatnih zbirki, a prije toga su više od dva tisućljeća bila dio ukrasa Partenona. Autor figurativnih ukrasa hrama je slavni atenski kipar Fidija, kojeg su smatrali najboljim umjetnikom svoga vremena. Glava konja dolazi sa zapadnog pročelja zgrade, na kojoj su prikazani Atena i Posejdon kako se natječu za vlast nad Atikom.
Ovaj fragment identificiran je kao četvrti konj koji vuče Atenina kola. Reljef s glavom dječaka identificiran je kao jedna od figura s friza koji je kružio oko cele hrama: nosi pladanj sa zavjetnim kolačima koji su bili ponuđeni tijekom panatenejske procesije u čast Atene. A bradata muška glava pripisuje se jednoj od metopa s južne strane građevine gdje se prikazuje bitka između Lapita i Kentaura.
Nakon što je papa Franjo to najavio krajem prošle godine, u Vatikanu su, nakon nekoliko mjeseci administrativnih postupaka, dužnosnici početkom ožujka zaključili "donaciju" 2500 godina starih fragmenata. Vatikan je prethodno najavio planove za vraćanje skulptura u prosincu prošle godine, nedugo nakon što se papa Franjo 2021. sastao s Jeronimom II., nadbiskupom Atene i Grčke te poglavarom Grčke pravoslavne crkve. Tada je Vatikan priopćio da će dijelove Partenona papa donirati Jeronimu II. kao gestu zbog ekumenskog dijaloga s Rimokatoličkom crkvom. Jeronim će ih predati državi s ciljem njihova povratka na njihova izvorna mjesta.
Govoreći na ceremoniji potpisivanja sporazuma o donaciji, predstavnik Vatikana kardinal Fernando Vérgez Alzaga ustvrdio je da vraćanje fragmenata može pomoći zemljama da izgrade jače veze. – Ova donacija je gesta mira u ovom povijesnom trenutku koji je obilježen ratovima. Ovom gestom žele se graditi mostovi bratstva i pokazati svijetu da uvijek postoji put za dijalog i mir, kao što se nadamo da se može dogoditi u sukobu u Ukrajini. Najvažnija vrijednost ovog čina je još jednom vidjeti kako papine umjetničke zbirke postaju povlaštena točka prijateljstva između naroda, religija, crkava, nadilazeći sve prepreke – rekao je kardinal Alzaga.
Papamikroulis Emmanouil, koji je nazočio ceremoniji potpisivanja donacije u ime Jeronima II., rekao je da je ovaj sporazum u Vatikanu povijesni događaj dodajući kako se nada da će gestu pape Franje "slijediti i drugi". Također je kazao da se ovim potezom "djelomično nadoknađuju" traume nastale nepravdama iz prošlosti. U Grčkoj se sada nadaju da time raste pritisak na druge zemlje koje u posjedu imaju dio grčkog arheološkog blaga koje je iz te države preneseno u 19. stoljeću i ranije. Prvenstveno se tu misli na partenonski mramor trenutačno izložen u Britanskom muzeju, poznat i pod nazivom Elginovi mramori po škotskom plemiću Lordu Elginu, tadašnjem veleposlaniku na osmanskom dvoru, koji ih je uklonio iz hrama Partenona na Akropoli u Ateni te 1817. donirao Britanskom muzeju. Nakon desetljeća poziva britanskim vlastima, nedavno je George Osborne, predsjednik Britanskog muzeja, potvrdio da nastavlja pregovore s grčkom vladom kako bi osmislio "hibridni" dogovor u vezi s povratom mramora Partenona.
Ako Grčka prihvati njegove prijedloge, Osborne je nagovijestio da će mramorni dijelovi biti podijeljeni i izloženi u Grčkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Osborne je rekao da je "hibridni" dogovor neophodan kako bi se izbjeglo kršenje zakona Ujedinjenog Kraljevstva, koji Britanskom muzeju zabranjuje vraćanje artefakata. Naime, Zakon o Britanskom muzeju iz 1963. trenutačno zabranjuje potpuni povrat artefakata, a od tada do danas Britanci su odbijali izmjene i dopune zakona. Novost je u pregovorima Britanaca i Grka to što se spominje "hibridni" model jer je prije nuđena samo posudba koja je zahtijevala od Grčke da prizna zakonsko vlasništvo Britanskog muzeja. Grčka to odbija učiniti jer je stav Grčke da je te artefakte lord Elgin ukrao, kao i ostale koje su odneseni iz zemlje. Tako su i reakcije Grčke na nagovještaj novog "hibridnog" dogovora negativne jer se traži isključivi povrat "Elginova mramora".
Grci se nadaju da bi s vremenom i Britanski muzej mogao krenuti stopama Regionalnog arheološkog muzeja "Antonino Salinas" u Palermu na Siciliji koji je početkom 2022. Grčkoj pristao vratiti fragment Partenona Grčkoj u sklopu četverogodišnjeg aranžmana posudbe, s jasnom naznakom da se pretvori u trajnu posudbu. Riječ je o mramornom fragmentu s Partenona, koji prikazuje stopalo božice, i koji je Sveučilište u Palermu otkupilo oko 1816. iz ostavštine Roberta Fagana, bivšeg britanskog konzula za Siciliju.
Privatni kolekcionari
Zauzvrat je Muzej Akropole u Ateni posudio sicilijanskom muzeju bezglavi kip božice Atene iz petog stoljeća prije Krista i amforu iz osmog stoljeća prije Krista kao dio opsežnog sporazuma o kulturnoj razmjeni. Partenon je sagrađen tijekom Periklova ili klasičnog doba Atene kao spomenik ili hram božici Ateni. Ali tijekom doba Bizanta došlo do kršćanskog uskrsnuća Partenona kada je pretvoren u crkvu i poštovan od kršćana. Katastrofalni vojni napad na Partenon 1687. snaga pod zapovjedništvom venecijanskog generala Morosinija doveo je do uništenja krova Partenona i padanja dijelova skulpturalnih ukrasa na tlo. Polovica kipova i ostataka 160 metara dugog friza hrama, procjenjuje se, uništena je trajno, a većinu preostalih slomljenih kipova i ostataka početkom 19. stoljeća pokupili su ljudi lorda Elgina te su završili u Britanskom muzeju. No neke slomljene fragmente prikupili su drugi oportunisti pa su završili u drugim prekomorskim muzejima, uključujući Vatikan.
>> VIDEO Zovko: Stepinca proglasiti svetim, a ne čekati da netko dođe sebi i prestane politizirati
