DOBICI I GUBICI

Grčić: Moramo odlučiti o tome da uzmemo dio dobiti javnim tvrtkama

Branko Grčić
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
29.01.2014.
u 21:00

Najbolji rezultati energetskog sektora, gubitaši – prijevoznici

Interna Vladina konferencija na koju su pozvani svi direktori javnih poduzeća poslužila je da se podvuče crta pod poslovanjem i pošalje poruka svim državnim direktorima da moraju raditi brže, učinkovitije i zarađivati više. Ako u tome ne uspiju, morat će otići.

Nitko nije za sva vremena. Od svih očekujemo maksimalan napor – poručio im je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Zarade javnih poduzeća nisu male, ali nisu ni dovoljne u odnosu na njihove prihode. Kada se zbroje sve tvrtke u kojima država ima vlasništvo, osim Ine, ukupna neto dobit iznosi oko 1,8 do 2 milijarde kuna. O tome hoće li se tim novcem krpati proračunska rupa tek će se odlučiti.

- Evidentno je da je zahvaćanje u dio dobiti jedno od rješenja o kojima moramo odlučivati – priznao je Grčić. Ostali ministri uvjeravaju da neće dopustiti da se povlači cijela neto dobit jer to bi onemogućilo investicije u javnom sektoru. Moguće je samo da se dio dobiti koji je određen kao dividenda stavi na raspolaganje Vladi.

A koliki je utjecaj javnih poduzeća, najbolje govore brojke. U 20 javnih poduzeća u koje je ubrojen Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) ostvarena je neto dobit od 1,5 milijardu kuna, a projicirani gubitak onih koja nisu poslovali s plusom iznosi 0,7 mlrd. kuna. Ove godine u Ministarstvu financija izračunali su da bi zarada mogla biti oko 1,2 milijarde kuna. Najbolje su poslovale tvrtke iz energetskog sektora, a najveći su gubitaši među prijevoznicima; Putnički prijevoz, HŽ Cargo, Jadrolinija jer živi na subvencijama i Croatia Airlines koji unatoč poslovanju na nuli nema održivo poslovanje.

Koliko je to opteretilo državni proračun, najbolje pokazuje izračun subvencija po kojem je država tim tvrtkama te cestarima HAC-u, HC-u i ARZ-u u pet godina do 2012. dala 17,1 milijardu kuna, odnosno oko tri milijarde kuna godišnje. Za taj se novac ulaganjima moglo otvoriti 23 tisuće stabilnih i održivih radnih mjesta. Investicije javnog sektora su podbacile i zbog toga su direktori javnih poduzeća primili najveće kritike ministara. Prvi planovi najavljivali su 15 milijardi kuna ulaganja, potom se procjena spustila na 13 milijardi kuna, ali ostvareno 10,5 milijardi kuna ulaganja u cijeloj prošloj godini.

Zato Grčić upozorava da planovi uprava moraju biti realniji i da moraju efikasnije izvršavati te planove. Ove godine javna poduzeća trebala bi uložiti oko 12,4 milijarde kuna. Energetika na čelu s HEP-om nosi najveći dio investicija. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio je natječaj za termoelektranu Plomin u svibnju, a tada bi se trebao otvoriti i natječaj za gradnju Termoelektrane i toplane Osijek. To su ulaganja veća od milijardu eura. Vrdoljak vjeruje da će restrukturiranje HEP-a i ostalih poduzeća u sektoru koji vodi pomoći u lakšem i jeftinijem zaduživanju kojim će se financirati najavljene investicije.

– U travnju će se otvoriti natječaj za eksploataciju Jadrana, što će u 2015. donijeti desetke milijuna eura investicija – poručio je Vrdoljak.

Komentara 7

A9
AAA-999
21:35 29.01.2014.

Za bilo kakav pomak nabolje nužnu je smjena protuhrvatske vlasti. Ne mogu balvanaši voditi Hrvatsku.

CR
crocro
09:13 30.01.2014.

Oni svo vrijeme provode na razmišljanju kome uzeti novac za državnu blagajnu. Sve se svodi samo na razmišljanje gdje uzeti i kako to provesti. Nitko se ne izjašnjava kada će početi gradnja proizvodnih pogona i koliko će se ljudi zaposliti, nitko se ne izjašnjava kada će Hrvatska više izvoziti a manje uvoziti. Sada pritiskaju državne tvrtke jer kažu da je to temlej gospodarskog rasta Hrvatske. Da, ali do jučer ste tvrdili da je upravo privatno poduzetništvo temelj gospodarskog rasta Hrvatske, ali ste od njega okrenuli leđa jer ne napreduje. A zašto ne napreduje? Zato što propada i stagnira i čeka pozitivne signale na horizontu a ne vidi ih. Među poduzetnicima vlada strah i nesigurnost poslovanja, nepouzdanost ulaganja jer se sve može preko noći promijeniti jedinim potezom pera nekoga neodgovornog u vladi. Zato ide na državne tvrtke. Osim toga udaraju na sve druge a najmanje na sebe i državnu potrošnju i režu pilom naopačke. Umjesto da su krenuli iz svojeg dvorišta. Ali počinju se glave bistriti samo malo kasno. A gosp. Gčić puni svoje čajne kuhinje sa grickalicama, slatkišima, grožđem, sokovima, kavom i da dalje ne navodim. Sigurno u tu kuhinjicu nemaju pristup svi zaposlenici ministartva, nego uski krug oko ministra. Zato sve novine pišu o tome da svakog ponedjeljka mora doći svježa roba do 08,00 sati, jer se iza 8 gricka i pijucka. Privatni dobavljač dostavlja robu po ugovoru vrijednom 220 000 kuna. Što dnevno iznosi oko 603,00 kuna. Ne znam kako trebaju hrdati da izjede uži krug kabineta taj novac. To se zove štednja. Ali to su napisali samo za taj kabinet. A gdje su drugi kabineti? Tko zna možda neki troše i više. A to su samo grickalice, a gdje su telefoni, mobiteli koje dobivaju i besplatno do besvjesti razgovaraju, gdje je štednja automobila, to su cifre od kojih vas glava boli. I to su stvari koje trebaju srezati. Dok ne izađeno iz krize neka se voze u golfovima. A ako se potrude da brzo izađeno iz krize neka se voze u skupim automobilima nemam ništa protiv. Ako skapava goli narod onda neka i oni pred narodom štede u svim detaljima. Ne može ići premijer a onda ga rati cijela kolona automobila. Kada bi on sam išao u automobilu nitko živ ne bi znao tko se vozi. To su strašne uštede. I kada bi svi tako radili na svim nivoima društva, evo nas iz krize za 12 mjeseci.

Avatar tituš
tituš
22:20 29.01.2014.

Banda zahvaća u sve, nema u što oni ne će staviti svoj pljačkaški prst!! Treba donijeti zakon, šerijatski i odmah sjeći prste kada se dirne u tuđe! Ne će mu ona čajna kuhinja o kojoj se danas pisalo imati dovoljno kave (govorka se o nekakvoj srpskoj kavi), čaja, toplih napitaka, čokoladica i drugog. Sram ih bilo!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije