Interna Vladina konferencija na koju su pozvani svi direktori javnih poduzeća poslužila je da se podvuče crta pod poslovanjem i pošalje poruka svim državnim direktorima da moraju raditi brže, učinkovitije i zarađivati više. Ako u tome ne uspiju, morat će otići.
– Nitko nije za sva vremena. Od svih očekujemo maksimalan napor – poručio im je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Zarade javnih poduzeća nisu male, ali nisu ni dovoljne u odnosu na njihove prihode. Kada se zbroje sve tvrtke u kojima država ima vlasništvo, osim Ine, ukupna neto dobit iznosi oko 1,8 do 2 milijarde kuna. O tome hoće li se tim novcem krpati proračunska rupa tek će se odlučiti.
- Evidentno je da je zahvaćanje u dio dobiti jedno od rješenja o kojima moramo odlučivati – priznao je Grčić. Ostali ministri uvjeravaju da neće dopustiti da se povlači cijela neto dobit jer to bi onemogućilo investicije u javnom sektoru. Moguće je samo da se dio dobiti koji je određen kao dividenda stavi na raspolaganje Vladi.
A koliki je utjecaj javnih poduzeća, najbolje govore brojke. U 20 javnih poduzeća u koje je ubrojen Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) ostvarena je neto dobit od 1,5 milijardu kuna, a projicirani gubitak onih koja nisu poslovali s plusom iznosi 0,7 mlrd. kuna. Ove godine u Ministarstvu financija izračunali su da bi zarada mogla biti oko 1,2 milijarde kuna. Najbolje su poslovale tvrtke iz energetskog sektora, a najveći su gubitaši među prijevoznicima; Putnički prijevoz, HŽ Cargo, Jadrolinija jer živi na subvencijama i Croatia Airlines koji unatoč poslovanju na nuli nema održivo poslovanje.
Koliko je to opteretilo državni proračun, najbolje pokazuje izračun subvencija po kojem je država tim tvrtkama te cestarima HAC-u, HC-u i ARZ-u u pet godina do 2012. dala 17,1 milijardu kuna, odnosno oko tri milijarde kuna godišnje. Za taj se novac ulaganjima moglo otvoriti 23 tisuće stabilnih i održivih radnih mjesta. Investicije javnog sektora su podbacile i zbog toga su direktori javnih poduzeća primili najveće kritike ministara. Prvi planovi najavljivali su 15 milijardi kuna ulaganja, potom se procjena spustila na 13 milijardi kuna, ali ostvareno 10,5 milijardi kuna ulaganja u cijeloj prošloj godini.
Zato Grčić upozorava da planovi uprava moraju biti realniji i da moraju efikasnije izvršavati te planove. Ove godine javna poduzeća trebala bi uložiti oko 12,4 milijarde kuna. Energetika na čelu s HEP-om nosi najveći dio investicija. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio je natječaj za termoelektranu Plomin u svibnju, a tada bi se trebao otvoriti i natječaj za gradnju Termoelektrane i toplane Osijek. To su ulaganja veća od milijardu eura. Vrdoljak vjeruje da će restrukturiranje HEP-a i ostalih poduzeća u sektoru koji vodi pomoći u lakšem i jeftinijem zaduživanju kojim će se financirati najavljene investicije.
– U travnju će se otvoriti natječaj za eksploataciju Jadrana, što će u 2015. donijeti desetke milijuna eura investicija – poručio je Vrdoljak.
Za bilo kakav pomak nabolje nužnu je smjena protuhrvatske vlasti. Ne mogu balvanaši voditi Hrvatsku.