Od njezinih većih rođakinja iz porodice jesetri pravi se kavijar, a kod nas se lovi radi ukusna i cijenjena mesa. Tko je ta zaštićena riječna kraljica? Jegulja, štuka ili kečiga?
Ime ugroženog kukca iz reda vretenaca koji živi oko Drave jednako je imenu lika iz bajke Ivane Brlić-Mažuranić. Glasi li ono rogati – stribor, palunko ili regoč? Pitanja su to kojima nas ponajbolja hrvatska kvizašica Morana Zibar “izaziva” ne da osvojimo pozamašnu svotu novca, nego da upoznamo fascinantnu Dravsku priču i otkrijemo bajkoviti svijet stanovnika područja oko rijeke Drave.
U bivšem ljetnikovcu grofova Drašković iz 19. stoljeća, u malom slavonskom mjestu Noskovci u Virovitičko-podravskoj županiji, smjestio se posjetitelji centar Dravska priča. Višestruko je to zaštićeno područje prirode pa je postav centra usmjeren na interpretaciju bioraznolikosti, edukaciju i očuvanje prirodne baštine.
Kviz “u režiji” Morane Zibar dio je marketinške kampanje za promociju projekta Dravske priče, a dostupan je na njihovim internetskim stranicama. Znalce koji sve točno odgovore, dočekat će piće dobrodošlice na ulazu u taj posjetiteljski centar. A potom će im se otvoriti posve novi svijet – zavirit će u nastambu dabra koji suši rublje, ali i u život u kapljici vode koji je običnom oku nevidljiv... Dravska priča dom je i desecima ozlijeđenih bijelih roda koje, nažalost, više nikada neće biti sposobne za samostalan život u prirodi. Proteklog tjedna pridružilo im se i šest vrsta ptica grabljivica, ali i kornjače – grčke čančare.
Atraktivan lokalitet smješten je između naselja Noskovci i Noskovačka Dubrava u Općini Čađavica. Relativno je to miran kraj, a posebnost mu je i što je 200 metara zračne linije udaljen od Drave. S rijekom su još 2013. povezani poučnom stazom “Dravi u zagrljaj”, koju će iduće godine dodatno produžiti.
Vraćene izgubljene vrste
– Dravska priča nastaje već dobrih deset godina. Cijela priča utemeljena je na bivšem ljetnikovcu grofova Drašković, smještenom u zaštićenom spomeniku parkovne arhitekture, i tu je započeo prvi projekt obnove još 2012. godine. Radovi su nastavljeni 2014., a onda smo opet 2019., kroz projekt “Posjetiteljski centar Dravska priča – interaktivan, inovativan i svima pristupačan doživljaj prirode”, dodali svemu tome brojne druge sadržaje, kao što su multimedijski postav, zimski vrt u potkrovlju, proširili smo bioistraživačku stanicu, dodatno uredili smještajne kapacitete. Sagradili smo i skladišne kapacitete jer naš centar danas posjeduje 76 svojih bicikala, deset kanua četverosjeda, čamce... - iznosi Tatjana Arnold Sabo, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije.
Zaštita prirode u ovome području počinje se provoditi još 1969., kada je perivoj oko ljetnikovca zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture. U perivoju je tada zabilježeno 27 vrsta drveća i grmlja, ali se njihova brojnost godinama smanjivala. Obnovom perivoja 2015. vraćene su sve vrste koje su zabilježene u trenutku zaštite te davne 1969. godine.
Nadalje, vrijedna staništa uz rijeku Dravu postala su 2007. dio Nacionalne ekološke mreže, danas europske ekološke mreže Natura 2000. Naselja Općine Čađavica uz rijeku Dravu ušla su, pak, u sastav prvog regionalnog parka proglašenog u Hrvatskoj, Mura-Drava, koji je dio prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, pod zaštitom UNESCO-a.
Štekavci, ušara, jastrebače
A sva ta biološka raznolikost prezentirana je u multimedijskom postavu koji posebno plijeni pozornost. Primjerice, posjetitelji na interaktivnom stolu dodirom mogu utjecati na promjenu toka rijeke Drave, kao i na njezine dinamičke procese. Moderna tehnologija stvorit će im dojam da hodaju dnom bare i iznad sebe promatraju lopoče, krocnjeve, vodenu leću... Upoznat će se sa životom dabra, vrste koja je istrijebljena krajem 19. stoljeća, a sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća počinje njihov povratak u europska, pa tako i hrvatska staništa.
Atrakcija je i bioistraživačka stanica, zamišljena kao mjesto gdje se analiziraju biološki uzorci s terena, a dostupna je učenicima, studentima i istraživačima. Uz laboratorijsku opremu, raspolaže i dalekozorima, teleskopima, bat detektorima, GSP uređajima i drugom opremom potrebnom za utvrđivanje prisutnosti vrsta i kartiranje staništa.
U Dravskoj priči više od četiri godine svakodnevno se skrbe o bijelim rodama koje su trajno nesposobne za povratak u prirodu, a trenutačno ih je 25. Brinu se i o još četiri rode koje su nastradale na području Virovitičko-podravske županije, a sada su na oporavku te će na proljeće biti vraćene u prirodu. Stiglo im je prije nekoliko dana i 16 ptica grabljivica.
– Novi stanari su nam ptice grabljivice, kojih do sada praktički nije bilo kod nas, a radi se o dva orla štekavca, sovi velikoj ušari, kukuviji, tri jastrebače... Tu je smješteno i ukupno pet škanjaca. Imamo i osam vjetruša. To su sve ptice koje su trajno nesposobne za povratak u prirodu – priča ravnateljica Arnold Sabo.
