Nema sumnje da je libanonska šijitska organizacija Hezbollah pretrpjela težak udarac ubojstvom jednog od njegovog osnivača Mustafe Badreddinea, koji je postao zapovjednik vojnog krila Hezbollaha u veljači 2008. nakon Imada Moghniyeha. Arapski mediji nagađaju kako je Badreddinea ubio Mossad u Damasku iako zasad nema službene potvrde takve informacije ni s jedne strane.
Atentat djelo Mossada?
U svom šturom priopćenju Hezbollah je samo naveo kako je „Badreddine ubijen u napadu kojem je cilj bila jedna od baza u blizini zračne luke Damaska u kojoj se nalazio Hezbollahov vojni operativni centa, te da se još uvijek radi na otkrivanju prirode eksplozije te njegova uzroka, ali i je li to bio rezultat zračnog napada, rakete ili artiljerije”. Analitičari su uvjereni kako iza tog napada stoji isključivo Izrael, koji je napadao Hezbollah u Siriji nekoliko puta tijekom pet godina sukoba u toj zemlji i kojima su bili ciljevi upravo njihovi visoki dužnosnici.
Pedesetpetogodišnji Badreddine bio je jedan od najviših dužnosnika u vojnom krilu Hezbollaha, kojeg su njegovi borci zvali velikim liderom džihada, dok je za medije i svjetske obavještajne službe bio „nevidljivi duh“ jer nitko nije znao kako zapravo izgleda. Tek nakon ubojstva objavljena je njegova fotografija dok su se do sada u javnosti pojavljivale samo njegove stare fotografije iz davnih 80-tih godina kada se tek bio priključio Hezbollahu. Poznato je da je Badreddine sudjelovao u većini operacija Islamskog otpora od 1982. Godine protiv Izraela. Američka vlada ga je smatrala odgovornim za vojne operacije Hezbollaha u Siriji, gdje se borio na strani sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Zahvaljujući njegovu vojnom iskustvu i vojnom vodstvom, sirijska je vojska povratila gradove Qusair i Palmiru. Mustafa Badreddine jedan je od pet članova ili vođa Hezbollaha koji se nalaze na potjernici ili listi traženih osoba specijalnog suda Ujedinjenih naroda (UN) zbog bombaškog napada, atentata na bivšeg libanonskog premijera Refika Haririja 2005. godine.
Na listi najtraženijih
U Kuvajtu je osuđen na smrtnu kaznu zbog umiješanosti u bombaški napad 1983. godine, ali je nakon invazije Sadama Huseina na Kuvajt iz zatvora pobjegao u Irak. Osim Izraela, nalazio se na listi najtraženijih osoba SAD-a i Ujedinjenih naroda. Iako su gotovo svi analitičari uvjereni da iza tog napada stoji Izrael, Izraelci svakako neće preuzeti odgovornost za taj napad u strahu od moguće osvete.
Poznato je da je Hezbollah dva puta odgovorio na ubojstva svojih članova, i to zbog ubojstva Jihada Moghniyeha, sina pokojnog lidera Hezbollaha Imada Mughniyeha, i za ubojstvo zapovjednika Samira Qantara, napavši izraelsku vojsku na libanonsko-sirijsko-izraelskoj granici te ubivši i ranivši deset izraelskih vojnika. Visoki izvor u Hezbollahu kazao je za Večernji list kako ubojstvo Mustafe Badreddinea neće promijeniti ulogu Hezbollaha u Siriji, čijih se oko pet tisuća boraca tamo bori, već će učiniti Hezbollah još odlučnijim da ostane uključen u akcije u Siriji do kraja.
Mosad se slobodno šeta među pripadnicima ISIL-a zato su imali mogućnosti da ga ubiju.