Proruski blok država u samom srcu Europe mogao bi narasti u 2025., analizira Politico uoči izbora u Češkoj iduće godine koji bi mogli tu zemlju dodati na listu članica EU-a koje su naklonjenije ruskom čelniku Vladimiru Putinu. Trenutno taj blok tvore susjedne države središnje Europe, počevši od Mađarske i dugogodišnjeg čelnika Viktora Orbana pa do Slovačke i Roberta Fice, a njima bi se, sudeći po anketama, mogao pridružiti i češki Andrej Babiš.
Ovaj multimilijarder nalazi je na 7. mjestu Forbesove liste najbogatijih Čeha u 2024., a zbog njegove poduzetničke pozadine često ga se uspoređuje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, za kojeg i sam navija na nadolazećim izborima u SAD-u. Ovaj bivši premijer Češke u mandatu od 2017. do 2021. sam je poručio kako bi povratak Trumpa na vlast označio kraj rata u Ukrajini, a često je implicirao i da bi se podrška Kijevu u borbi protiv Rusa trebala smanjiti.
Stranka Babiša, Akcija nezadovoljnih građana (ANO), ostvarila je najveći uspjeh na europskim izborima ove godine s podrškom građana od 26.14 posto, te se u Bruxellesu pridružila Orbanovoj frakciji Patrioti za Europu s devet mandata. Babiševi oponenti već i ljetos su ga kritizirali zbog tog poteza.
- ANO pokret je samo Orbanova marioneta. Oni su očito pronašli prijatelje među proruskim nacionalistima i ksenofobima - poručio je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský za Politico. Međutim, podrška ovoj stranci iz mjeseca u mjesec raste, što su pokazali i rezultati lokalnih izbora koje je država imala ovog rujna, osvojivši vlast u čak 10 do 13 čeških regija i 35 posto glasova ukupno.
POVEZANI ČLANCI:
Uz to, drastičan pad podrške aktualnom premijeru Petra Fiale zbog povećanih poreza samo povećava Babišu šanse da dođe do vlasti, a njegova podrška ostaje stabilna unatoč umiješanosti u brojne skandale, poput slučaja sukoba interesa vezanih uzl subvencije EU-a koje su bile isplaćene njegovom konglomeratu, za kojeg je bio oslobođen.
Babiševa retorika znatno se mijenjala proteklih godina, a posebice lani nakon izgubljenih predsjedničkih izbora, zbog čega su brojni članovi ANO-a napustili stranku u posljednje vrijeme, izrazivši neslaganje s politikom, a zadnju kap prelila je i nedavna pobjeda krajnje desnog FPO-a u Austriji. Bivša potpredsjednica Europskog parlamenta Dita Charanzová bila je među njima, te otišla iz stranke lani.
- Još dok je Babiš bio premijer, želio je formirati vladu s krajnjom desnicom. Martina [Dlabajová] i ja smo otišli u Prag da mu kažemo da će ga neki članovi njegove stranke napustiti ako to učini. Popustio je i umjesto toga stvorio vladu sa socijaldemokratima - objasnila je, dok je potpredsjednik ANO-a Karel Havlíček poručio kako je ''glupost'' komentirati da se stranka pomaknula prema krajnjoj desnici.
- ANO je uvijek bio i ostao zabava za sve. I dalje smo isti. Ono što se promijenilo jest to da su neki političari izgubili samopercepciju i prestali shvaćati stvarnost... Mislim da je legitimno imati drugačije mišljenje od vodstva EU-a i nema potrebe da te ljude odmah izopćimo - objasnio je.
Dok se obrisi još iscrtavaju, a zemlja se priprema za parlamentarne izbore koji bi se trebali održati prije listopada 2025., direktor Instituta za političke znanosti Sveučilišta u Brnu smatra kako bi koalicija ANO-a sa strankama krajnje desnice mogla Babišu dopustiti vođenje svoje retorike u EU-u.
- Vlada bi sigurno bila barem retorički slična sadašnjoj slovačkoj — anti-EU, više nacionalistička, manje proukrajinska i pasivna... Češka bi jednostavno prestala voditi današnju relativno konstruktivnu politiku i vratila se Babiševom shvaćanju EU-a kao bankomata - objasnio je.
Iako su se u rujnu dva od šest zastupnika ANO-a u Europskom parlamentu suzdržala od glasovanja za neobvezujuću rezoluciju kojom se od zemalja EU-a traži da Kijev ima dopuštenje za korištenje raketa dugog dometa na ruskom teritoriju, a ostala četvorica se nisu ni pojavila na glasovanju, u stranci su odbacili navode da su proruski nastrojeni. Tu je bilo i glasovanje o rezoluciji u srpnju o potrebi EU-a da nastavi s potporom Ukrajini, gdje je ishod ANO-ovaca bio isti.
- Bilo kakvi pokušaji da nas se difamira i kaže da smo proruski, prokineski ili, ne znam, proantarktički orijentirani samo odražavaju strah od činjenice da smo formirali treću po snazi skupinu u parlamentu - poručio je europarlamentarac Ondřej Knotek.
>> FOTO Predsjednički izbori 2024.: Tko su kandidati i što morate znati o njima
Ovo smo već čitali. Koliko vidim u članku postoji poveznica na originalni članak na kojem piše da je napisan 28.10. Večernji je već objavio članak 28.10 koji je praktički 95% isti kao ovaj sadašnji i to pod naslovom "Putin bi mogao dobiti novog saveznika, i to u srcu Europe: Ako se to dogodi, Unija bi bila u velikim problemima". Dakle ili netko ne radi dobro svoj posao pa je zaboravio da je ovaj članak već objavljen ili postoji neka agenda da se narod svako malo plaši sa "prosrusima".