"Tko uđe u konklavu kao papa, izlazi kao kardinal", poznata je rečenica u Vatikanu koju mnogi ponavljaju kada se govori o favoritima za poglavara Katoličke crkve i njegov izbor.
No, neki su se favoriti ipak "iskristalizirali" u ovih nekoliko tjedana od kada je sa svoje dužnosti otišao Benedikt XVI. Donosimo pregled profila nekih kardinala koji bi nakon konklave mogli postati pape.
Europa
Talijanski kardinal Gianfranco Ravasi je "ministar kulture" u Vatikanu te stručnjak za Bibliju. Reuters piše da je briljantan propovjednik i pisac, a citirao je sve, od Aristotela do Amy Winehouse. Mnogi ga vide kao "talijansku" zamjenu za kardinala Angela Scolu. Bivši papa diskretno ga je kritizirao zbog susreta s ateistima.
Nadbiskup milanski, 71-godišnji Angelo Scola, često se navodi kao glavni kandidat za novog papu i glavni je talijanski kandidat. Benedikt XVI. ga je kao stručnjaka za moralnu teologiju premjestio iz Venecije u Vatikan 2011. godine. Scola je blizak konzervativnoj talijanskoj katoličkoj skupini Zajednica i oslobođenje, koju je preferirao i Benedikt XVI. Blizak je i s islamom kao poglavar centra za muslimansko-kršćansko razumijevanje. Nedostatak bi mu mogao biti to što nije karizmatičan propovjednik.
Austrijski kardinal, 68-godišnji Christoph Schoenborn, bivši je student Benedikta XVI. koji je postao nadbiskup bečki nakon što je njegov prethodnik optužen za seksualno zlostavljanje. Daroviti propovjednik i pisac crkvenog katekizma, bio je izgledni kandidat i u konklavi 2005. godine, ali se činilo da je u to vrijeme bio premlad. Otvoreno je kritizirao sporost Vatikana u rješavanju slučajeva zlostavljanja te podržavao sporije reforme, uključujući i onu da se više poštuju homoseksualci.
Sjeverna Amerika
Šezdesetosmogodišnji američki kardinal Sean O'Malley kandidat je "čistih ruku", ako kardinalima u izboru bude važan stav prema slučajevima seksualnog zlostavljanja. Godine 2003. poslan je u Boston, a to je bila treća biskupija u kojoj je trebao riješiti problem zlostavljanja. Prodao je crkvenu imovinu kako bi platio odštetu žrtvama. Zatvorio je crkve u kojima je bilo malo vjernika, unatoč prosvjedima.
Nadbiskup u New Yorku, 63-godišnji Timothy Dolan, vođa je američkih biskupa. Njegov humor i živost impresionirali su mnoge u Vatikanu, gdje nedostaje tih vrlina, a time su privučeni i mnogi kardinali koji žele snažnog vođu i karizmatičnog propovjednika. Vjerojatno će se zalagati za konzervativne crkvene stavove o pobačaju i istospolnim brakovima. Kritičari kažu da je previše "neformalan" i previše "američki".
Južna Amerika
I Južna Amerika ima nekoliko kandidata koji se spominju kao mogući novi papa. Šezdesetpetogodišnji Brazilac Joao Braz de Aviz, bivši nadbiskup Brasilije, donio je svježinu u vatikanski Ured za religijske kongregacije kada ga je preuzeo 2011. godine te olabavio neka pravila koja su uveli njegovi viši dogmatski prethodnici. Podržava siromašne i južnoameričku teologiju oslobođenja, ali ne i njezin ljevičarski aktivizam. Prošle godine rekao je da je vrijeme da se izabere papa koji nije Europljanin. Drži ga se za dinamičnog propovjednika i energičnog menadžera.
Argentinski kardinal, 69-godišnji Leonardo Sandri, često je nazivan i "Transatlantic" jer je rođen u talijanskoj obitelji u Buenos Airesu, a držao je "treću poziciju" u Vatikanu od 2000. do 2007. godine. Često ga se spominje kao savršenog državnog tajnika ili papina pomoćnika. Nema pastoralnog iskustva. Nedavno je rekao da ženama treba dati više voditeljske pozicije u Crkvi.
Glavni je kandidat iz Južne Amerike 63-godišnji Odilo Scherer, kardinal iz Brazila. Njegovo njemačko podrijetlo i rad u Vatikanu dali su mu dobre veze u Europi. Talijanski mediji tvrde da ga podržavaju kardinali koji su protiv Scole. Poznat je po smislu za humor i redovito je na Twitteru. U Brazilu ga vide kao konzervativca, ali drugdje u svijetu smatraju ga umjerenim u stavovima.
Sve o izboru novog pape pratite na našem specijalu
