Hoće li i Zagrebačka nadbiskupija krenuti s pilot-projektom župa koje će u nedostatku svećenika voditi vjernici laici, znat će se nakon ovog vikenda, kada se održava treće zasjedanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, na kojemu će se raspravljati o manjku klera posljednjih godina u Zagrebačkoj nadbiskupiji, u sklopu teme o zaređenim službenicima.
Spajanje župa i laici
Ideja o laicima koji bi mogli voditi župe skroz je novoga datuma i potječe od njemačkog kardinala Reinharda Marxa, nadbiskupa Münchena i Freisinga, koji je na nedavnom sastanku s Nadbiskupijskim vijećem naglasio potrebu za većom angažiranosti laika u mjestima gdje nedostaje svećenika, kako je javio francuski La Croix, a prenio Bitno.net. Kardinala Marxa na tu ideju ponukao je porazan podatak da se ove godine u bogosloviju prijavio samo jedan svećenički kandidat. U Zagrebačkoj nadbiskupiji nije tako kritično stanje jer unatoč trendu pada klera, kako nam neslužbeno kažu, nadu ulijeva „malo sjemenište“ na Šalati, gdje je od jeseni ove godine 17 novih mladića s područja Zagrebačke i Đakovačko-osječke nadbiskupije te Varaždinske, Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije. Također, na zagrebačkoj Bogosloviji, primjerice, prošlog su tjedna petorica bogoslova primljena među kandidate za sveti red, dok su lani u listopadu petorica bogoslova postali đakoni i 17. lipnja bit će zaređeni za svećenike Zagrebačke nadbiskupije.
Nedostatak svećenika nije novi problem u Crkvi u europskim zemljama pa se poseže za spajanjem više župa u jednu veću, a kardinal Marx uvođenje laika u službu nudi, zapravo, kao alternativu tome.
– Lokalna je crkva najvažnija. Povlačenjem s naših povijesnih područja izgubili bismo mnoge mogućnosti. Važno je da budemo lokalno vidljivi – rekao je kardinal Marx, koji je i član Vijeća kardinala, skupine od devet kardinala koji savjetuju papu Franju, najavivši da će ovaj pilot-projekt s laicima volonterima pokrenuti već ujesen, s time da će oni koji budu upravljali župama biti zaposleni na puno radno vrijeme.
Trenutačno se u Crkvi događa veliki preokret – kaže Marx objašnjavajući da je Drugi vatikanski koncil progovorio o sveopćem svećeništvu, kojemu pripadaju svi vjernici po krštenju, i da sličan način vođenja župa postoji već u nekim dijelovima SAD-a gdje đakoni ili laici upravljaju radom župe dok svećenik dolazi nedjeljom služiti misu i udijeliti sakramente.
I Ratzingerova ideja
Nedavno je i sam papa Franjo, u razgovoru za Die Zeit, govorio o mogućnosti da se „viri probati“ (prokušani muževi) angažiraju u takvome poslu, a o toj je ideji govorio još Joseph Ratzinger 1970. Kardinal Marx kaže da je ređenje oženjenih muškaraca postojalo u prvoj Crkvi, ali da papa Franjo nije mislio na Njemačku u svom intervjuu, nego na zabačene krajeve Amazonije, gdje vjernici mogu biti na misi tek jednom godišnje. Kardinal Marx rekao je i da sami biskupi moraju nastaviti učiti, navevši svoj primjer, tj. priznavši da bi prije devet godina, kada je postao münchenski nadbiskup, sam odbio svoj sadašnji prijedlog. Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije hrabro otvara nove teme pa se predviđa da bi se moglo razgovarati i o ovom pilot-projektu kardinala Marxa.
>> Novost u Dubrovačkoj biskupiji: Mons. Uzinić ekonoma traži oglasom!
>> Crkva je izmijenjena – oženjeni svećenici, molitva za eutanaziju...
Bozaniću, uzmi bandića. mamića, bujanca, klema, glogija, todorića, leku, sanadera i slične likove. Oni su tebi uzori hrvatskog društva gdije ti i prelati hrvatske iste posebno pozdravljate sa oltara na prigodnim misama. narod će biti oduševljen.