“Namjera ustaškog vodstva bila je stvaranje etnički čiste hrvatske države. Na udaru ustaškog terora našli su se Srbi, Židovi i Romi. Uspostavljanjem NDH započeli su i progoni Židova i oduzimanje imovine. Uostalom, ustaškim su progonima bili izloženi svi oni koje su vlasti smatrale protivnicima svog režima bez obzira na nacionalnu i stranačku pripadnost”, mali je to dio nedvosmislenog sadržaja ispisanog u udžbeniku povijesti iz kojega uče hrvatski učenici osmih razreda u sklopu nastavne jedinice “Drugi svjetski rat”.
Židovi spominjani usputno
Dapače, poučavanje o holokaustu u Republici Hrvatskoj ugrađeno je u nastavu povijesti u svom povijesnom kontekstu, obvezno u osnovnom kao i srednjem obrazovanju – kako u gimnazijskim tako i u strukovnim školama. Uostalom, osim predmeta povijesti, a na temelju kroskurikularnog pristupa, poučavanje o povijesti Židova i holokaustu uključeno je i u nastavu drugih predmeta – vjeronauka za 7. razrede i hrvatskom za osme razrede, a u srednjim se školama to gradivo uči u vjeronauku (1. i 2. razred), psihologiji i sociologiji (3. razred), filozofiji, umjetnosti i etici (4. razred).
Promjene poučavanja o holokaustu značajne su posljednjih desetak godina – do 2000. godine genocid nad Židovima u Drugom svjetskom ratu kao pojam nije postojao u hrvatskom školskom sustavu. O holokaustu se u našim školama do tada govorilo uglavnom kao o teroru i zločinima okupatora i njihovih saveznika ustaša ili kao o „zločinu genocida“, a Židovi su tek usputno spominjani. Zahvaljujući HNOS-u (2006. godine) holokaust je postao obvezan sadržaj u programu nastave povijesti i sastavni dio svih udžbenika.
“Broj sati posvećen poučavanju o holokaustu nije točno određen i ovisi o vrsti škole, nastavnom programu i modelu poučavanja. Broj sati varira od jednog sata u strukovnim školama do 35 ili čak 70 sati u nekim gimnazijama kao izvannastavni ili izborni program. Analizirajući teme koje nastavnici uključuju u poučavanje o holokaustu može se zaključiti da se više fokusiraju na narative orijentirane na počinitelje nego na istraživanje odgovora žrtava na progone i genocid”, citat je iz velike analize trenutačnog sadržaja o holokaustu u hrvatskim školama kojega je istražila Loranda Miletić, viša savjetnica za povijest Agencije za znanost i obrazovanje. Kako u svojoj analizi ističe Miletić, stručnjake dodatno zabrinjava, i vidljiv je u našim i stranim kurikulima i udžbenicima, očit nedostatak naglaska na židovskom životu i kulturi prije Drugog svjetskog rata.
Žrtve zanemarene
“Postojao je niz izazova u poučavanju i učenju o holokaustu na koje je trebalo i na koje još uvijek treba odgovoriti. Pri tome mislim na ograničene sadržaje o holokaustu u nastavnim programima i udžbenicima, nedostatak narativa o motivaciji, izazovima i djelima počinitelja, žrtava, promatrača i spašavatelja, nedostatak naglaska na život i kulturu Židova prije i poslije Drugoga svjetskog rata, u Europi i u Hrvatskoj. I dalje su otvorena pitanja koji pristup odabrati, onaj orijentiran na povijesnu znanost ili onaj usmjeren na kršenje ljudskih prava i traženje odgovora na vjerska i filozofska pitanja; kako statistici ubijenih dati glas pojedinca i kako ojačati nastavničke kompetencije za poučavanje holokausta”, istaknula je u analizi obrade holokausta Loranda Miletić.
A do tada, kako ističu u Ministarstvu obrazovanja, u 13 godina oko 700 nastavnika odazvalo se stručnim skupovima o poučavanju o holokaustu, a oko dvjestotinjak nastavnika različitih predmeta u inozemstvu je sudjelovalo na edukacijama. Godišnje 25 nastavnika sudjeluje na seminaru Međunarodne škole za poučavanje o holokaustu Yad Vashem u Izraelu, zahvaljujući podršci veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, svake godine dvoje do četvero nastavnika odlazi na edukaciju u SAD. Nastavnici sudjeluju i na seminarima koje organiziraju Vijeće Europe i druge međunarodne organizacije kao što je Ireland Holocaust Educational Trust.
Ja mislim da jesmo jasno i nedvosmisleno osudili holokaust kao društvo i država, ali uvijek treba na tome raditi. Potreban nam je stalan rad u obrazovnom sustavu i u širem društvu. Naravno da se holokaust ne može ničim opravdati i da nema ali iza toga. Ponavljam, učinili smo dosta kao društvo i država na osudi holokausta, ali na tome stalno treba raditi u društvu.
Zvonko Kusić akademik i predsjednik HAZU
Hrvatska je sasvim nedvojbeno u višedesetljetnom razdoblju višekratno nedvosmisleno osuđivala holokaust i to čini i danas. Još bih dodao da je spomen-područje Jasenovac nedvojbeni dokaz tome. Smatram da izjava glavnog direktora Svjetskog židovskog kongresa za Izrael da zamagljujemo povijest holokausta u Hrvatskoj ne stoji i nema dokaza za nju.
Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske
Ustavom RH, njegovim izvorišnim osnovama definirano je da je Hrvatska zasnovana na zasadama iz ZAVNOH-a unatoč Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ustav je temeljni propis i svatko bi ga trebao poštovati, ali u praksi to nije uvijek tako. I, na žalost, u Hrvatskoj smo često svjedoci relativiziranja ustaških zločina, što smo posljednji put imali priliku vidjeti na slučaju ploče u Jasenovcu.
Peđa Grbin, potpredsjednik SDP-a
Znam kako je biti nevin proganjan i zato mi smeta licitiranje brojem žrtava u Jasenovcu. Da je i jedan nevini stradao, to je dovoljno da se poklonimo žrtvi. To su sve naše vlasti jasno i nedvosmisleno učinile, od Tuđmana do SDP-ovih i HDZ-ovih vlada, i žao mi je što nasjedamo na propagandu onih koji žrtve zloupotrebljavaju
Predsjednica je otpočetka izražavala nedvosmislen odnos prema holokaustu i njegovim žrtvama. Osuđivanje komunističkih zločina, kao i žaljenje zbog svih žrtava totalitarizma, također ističe. S B. Lustigom bila je i u Yad Vashemu, potaknula podizanje spomenika holokaustu u Zagrebu i iskazala žaljenje zbog svih žrtava holokausta i kolaboracionističkog ustaškog režima.
Poljski Senat izglasao je izmjene zakona o institutu narodnog sjećanja, namijenjenog obrani imidža države, kojim bi se novčanim ili zatvorskim kaznama do tri godine kažnjavalo one koji Poljacima ili Poljskoj pripisuju zločine, posebice holokausta, koje su počinili njemački nacisti u okupiranoj Poljskoj. Zakon su odmah kritizirali SAD i Izrael.
Cilj je zakona sprečavanje pripisivanja Poljacima odgovornosti ili suodgovornosti za nacističke zločine koje je počinio Treći Reich, objašnjavaju u uredu predsjednika vlade Poljske Mateusza Morawieckog. U brojnim drugim pravnim sustavima – također u Izraelu – postoji slična regulativa kojom se zabranjuje propagiranje laži o holokaustu. Laž o Auschwitzu uključuje i neutemeljenu na činjenicama tvrdnju o “poljskim logorima smrti” i neutemeljeno na činjenicama pripisivanje Poljskoj odgovornosti za holokaust, dodaju. Da bi stupio na snagu, zakon treba potpisati predsjednik Andrzej Duda. (Sandra Veljković)
Iz svih dosadašnjih izjava jasno je i nedvosmisleno osuđen holokaust, kao i ustaški režim, što je javno dostupno i bilo je u svim medijima, odgovorili su jučer iz Vlade na upit Večernjeg lista je li Vlada nedvosmisleno osudila ustaške zločine. Vladin Ured za odnose s javnošću priložio je sve linkove s izjavama premijera Plenkovića u kojima osuđuje holokaust i totalitarne režime.
kako se to nastavnici godinama educiraju, čak i u inozemstvu, da uče djecu o holokaustu u Jasenovcu , a nikakvo ozbiljni znanstveno istraživanje Jasenovca nije do sada učinjeno .Svaki pokušaj da se znanstveno utvrdi istina o Jasenovcu blokira se od"od" hrvatskih"vlasti .