Ministarstvo državne imovine jučer je u javno savjetovanje pustilo nacrt Zakona o neprocijenjenom turističkom zemljištu, koji bi državi trebao osigurati da nakon gotovo 30 godina uspostavi kontrolu nad turističkim zemljištem vrijednim najmanje 6 milijardi kuna. Riječ je o zemljištu koje je zakonom bilo izuzeto iz postupaka pretvorbe i privatizacije, a turističke tvrtke dva desetljeća koristile su ga bez ikakve naknade. Zakon koji je trebao uvesti reda u korištenje ove vrijedne državne imovine donesen je tek 2010. godine, no u praksi se pokazao gotovo potpuno neprovedivim jer nije propisao kriterije po kojima će se utvrđivati suvlasnički omjeri.
Gubitak 2 milijarde kuna
Aktiviranje ove imovine u mnogim su slučajevima kočili i sudski postupci između privatnih tvrtki, jedinica lokalne samouprave i države, od kojih su mnogi i danas u tijeku. Na 14,5 milijuna četvornih metara zemljišta u kampovima još nisu uređeni odnosi pa Ministarstvo turizma, kako bi umanjilo štetu, korištenje naplaćuje tri kune po četvornom metru godišnje za pola zemljišta koje je u suvlasništvu i još 2 posto od ukupnog godišnjeg prihoda kampa. Ne treba ni spominjati da su se u praksi pojavili brojni problemi već pri utvrđivanju prihoda. Država je na ovaj način godišnje ubirala ukupno 31 milijun kuna, a Marić procjenjuje da je ukupna šteta za državu oko dvije milijarde kuna. Kao i njegov kolega, ministar turizma Gari Cappelli uvjeren je da će novi zakon višestruko uvećati prihode od zakupa zemljišta.
Rješenja koja nudi nacrt novog zakona prilično su jednostavna. Neprocijenjeno turističko zemljište koje po zakonu pripada gradovima i općinama definira se kao sve što ostaje izvan čestice nužne za funkcioniranje hotela i turističkih naselja. Turističke tvrtke imat će status zakupnika tog zemljišta, a cijenu zakupa gradovi i općine utvrdit će u iznosu od najmanje šest do najviše deset kuna po četvornom metru. Tvrtke će moći i kupiti ovo zemljište, a novac koji se prikupi na ovaj način raspodijelit će se između lokalne jedinice, županije i Fonda za razvoj turizma u omjeru 60:20:20, s tim da gradovi i općine ovaj prihod više neće morati koristiti namjenski, nego po vlastitim potrebama. U kampovima će se formirati nove katastarske čestice na kojima su sagrađeni objekti i te će čestice biti u vlasništvu tvrtki, čime će, računaju dvojica ministara, prestati problem s utvrđivanjem suvlasničkih omjera.
Tvrtke koje imaju nekretnine u kampovima imat će status zakupnika, a zakupnina državnog zemljišta u kampovima plaćat će se u iznosu od 12 kuna po četvornome metru godišnje. Zakon predviđa i popuste za kampove na otocima (10%) i za one s četiri ili pet zvjezdica, čime se namjerava potaknuti investiranje. I prihod od zakupa kampova dijelit će se između države, gradova, općina i županija te Fonda za razvoj turizma, pri čemu će država uzimati samo polovicu tih prihoda, iako je riječ o zemljištu u njezinu stopostotnom vlasništvu.
Vode se sporovi
Unatoč sporovima koji se vode oko suvlasničkih omjera, Marić i Cappelli uvjereni su kako otpora ovom zakonu neće biti jer će on i hotelijerima i tvrtkama koje upravljaju kampovima omogućiti da konačno pokrenu investicije.
– Očekujemo investicije veće od tri milijarde eura, a ovaj je prijedlog došao u pravom trenutku, kada je na tržištu toliko zainteresiranih za investiranje – kazao je Cappelli.
Nakon javnog savjetovanja, zakon bi se u redovitoj saborskoj proceduri trebao naći na jesen, a do njegova stupanja na snagu trebale bi biti gotove i nove izmjere jer su, kažu ministri, geodeti već na terenu. A to znači da bi se novi ugovori o sklapali odmah nakon stupanja na snagu ovog zakona i konačno bi počela naplata koncesija. U Ministarstvu imovine tumače i kako novi zakon ne zahtijeva posebne intervencije u zemljišne knjige jer je riječ o imovini koja nesporno pripada državi, čije je vlasništvo već upisano.
Pogledajte i video o uvođenju eura:
30 godina bez naknade koriste, i još jauču da imamo preveliko porezno opterećenje... nek u španjolskoj badava koriste državno zemljište! ah, taj turizam, umislili da se od toga da živjeti...