Svaki sedmi hrvatski građanin - njih 138 od tisuću - nema dovoljno novca za plaćanje režija i po tome je Hrvatska jedna od najsiromašnijih zemalja Europske unije. Čak 575 tisuća hrvatskih građana (13,8 posto ukupne populacije) pogođeno je "materijalnom deprivacijom" - službeni termin Europske unije za osobe koje nemaju dovoljno za grijanje, vodoopskrbu, telefonske račune... ili tjedan dana godišnjeg odmora. Po ovom kriteriju od Hrvatske su u Europskoj uniji siromašniji samo Litavci (13,9% "materijalno depriviranih"), Latvijci (16,4%), Mađari (19,4%), Grci (22,2%) Rumunji (24,6%) i Bugari (34,2%). Dakle, svaki četvrto Grk i Rumunj te svaki treći Bugarin nema dovoljno novca da podmiri osnovne životne potrebe.
Materijalna deprivacija je pokazatelj koji statistički ured Europske unije Eurostat prati od 2012. godine kada je siromaštvo eksplodiralo kao posljedica velike financijske i ekonomske kriza koja je pogodila svijet potkraj 2008. godine. Upravo je te godine siromaštvo u EU i dostiglo svoj vrhunac. Tada je u Hrvatskoj materijalnom deprivacijom bilo pogođeno 15,9 posto ljudi - svaki šesti stanovnik - odnosno 680.500 hrvatskih građana. Dakle, broj materijalno deprimiranih u Hrvatskoj se od 2012. do danas smanjio za 105.500. U susjednoj Sloveniji svoje račune ne može plaćati 5,8 posto građana, odnosno njih 117 tisuća.
Po ovom su pokazatelju najbogatije države Europske unije Austrija (3,2 posto - odnosno 32 od tisuću građana nema za režije), Nizozemska (2,5 posto - svaki 40. građanin koji nema dovoljno novca za komunalije). Najmanje siromašnih je u Finskoj 2,2 posto, odnosno 22 na tisuću stanovnika.
U cijeloj Europskoj uniji 41 milijun i 92 tisuće ljudi (8,2 posto) nema dovoljno novca za platiti svoje režije, a o sedam dana godišnjeg odmora samo mogu sanjati. Da se stvari ipak malo pomiču nabolje može se iščitati iz činjenice da je 2012. godine u EU bilo osam milijuna ljudi više - 49 milijuna i 600 tisuća građana EU kojima su isključivali struju, vodu, plin...
Uvjerljivo najmanje siromašnih ima u tri europske zemlje izvan EU - Islandu (1,6%), Norveškoj (1,3%) i Švicarskoj (0,7%).
>> Podaci su neumoljivi: U 1990. u Hrvatskoj se živjelo bolje nego danas
