Usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid počinje sutra u Haagu. Do 1. travnja suci Međunarodnog suda pravde (ICJ) saslušat će brojne dokaze i svjedoke jedne i druge strane u postupku, no zbog strogih pravila Suda ništa od svjedočenja i argumenata koji će se čuti u sudnici ne smije biti objavljeno nigdje u javnosti sve dok rasprava ne završi 1. travnja u 11.30 sati.
Gust raspored
Novinarima koji prate postupak prijeti gubitak akreditacije objave li ijedan detalj bilo čijeg svjedočenja prije toga roka, a čak i obični građani koji žele promatrati raspravu iz publike moraju se pismeno obvezati na šutnju do završetka usmene rasprave.Hrvatska strana prva iznosi svoje argumente, od 3. do 7. ožujka. U utorak počinje ispitivanje svjedoka koje je predložila Hrvatska. Sljedeći tjedan, od 10. do 14. ožujka, svoje argumente iznosi Srbija. Zatim će 18. ožujka Hrvatska iznijeti argumente kojima odgovara na protutužbu Srbije. Od 20. ožujka do 1. travnja traje drugi krug iznošenja argumenata, u kojima dvije strane odgovaraju na argumente iznesene u prvom krugu rasprave. Posljednjeg dana, 1. travnja, Hrvatska će iznijeti drugi krug odgovora na protutužbu Srbije.Hrvatska je, podsjetimo, 2. srpnja 1999. godine podnijela tužbu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede odredbi Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Nakon što su se Srbija i Crna Gora podijelile na dvije države, Hrvatska se na traženje suda izjasnila da nastavlja postupak u odnosu na Republiku Srbiju. Hrvatska je tužbom zatražila od Srbije da privede pravdi osobe koje su počinile genocidna djela, da dostavi informacije o nestalim osobama, da vrati kulturna dobra odnesena iz Hrvatske i da plati naknadu štete.
Dvije različite odluke
Srbija je u siječnju 2010. godine podnijela protutužbu za genocid protiv Hrvatske. Prije tog koraka Srbija je pokušala osporiti nadležnost ICJ-a za hrvatsku tužbu za genocid, ali je Sud u studenom 2008. godine objavio da je nadležan. Pitanje nadležnosti ICJ-a bilo je neizvjesno jer je Sud prije imao dva slična slučaja u kojima je donio dvije različite odluke: u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore (zbog genocida u Srebrenici) ICJ se proglasio nadležnim, a u slučaju tužbe SiCG protiv država članica NATO-a (zbog upotrebe sile) ICJ se proglasio nenadležnim.
Hrvatska će svoje argumente za tužbu protiv Srbije temeljiti ponajviše na ratnim zločinima i etničkom čišćenju počinjenom nad Hrvatima i ostalim nesrbima u istočnoj Slavoniji. Hrvatski pravni stručnjaci, naime, smatraju da je na tom području najlakše dokazati optužbu jer je taj dio Hrvatske napadan s teritorija Srbije i bilo je jasno djelovanje srpskih paravojnih postrojbi i bivše JNA.Srbija se u protutužbi bavi vojno-redarstvenom akcijom Oluja i tvrdi da je u njoj etnički protjerano 250 tisuća Srba. Srbija svojom protutužbom traži od Hrvatske da kazni počinitelje, nadoknadi štetu hrvatskim Srbima, stvori uvjete za povratak izbjeglica i da ukine Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja kao nacionalne praznike.
Na otvaranju i Miljenić
U jedinom sličnom slučaju kojim se ICJ dosad bavio Srbiji nije dokazano sudjelovanje u genocidu u Srebrenici. ICJ je, naime, 2007. odbacio tužbu Bosne i Hercegovine. Potvrdio je da se u Srebrenici 1995. godine zaista dogodio genocid, da su ga počinili pripadnici vojske bosanskih Srba, ali da Srbija nije odgovorna za taj genocid, iako je prekršila obvezu da ga spriječi. Jedino je tadašnji potpredsjednik Suda, jordanski sudac Awn Shawkat Al-Khasawneh, imao izdvojeno mišljenje tvrdeći da je “involviranost Srbije kao glavnog sudionika u genocidu poduprta golemim i uvjerljivim dokazima”. Na otvaranju rasprave sutra će u Haagu sudjelovati i hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
>>Pusić: Nisu stvoreni uvjeti za povlačenje tužbe za genocid
Samo se nadam da nece kao svjedoke za HRvatsku pozvati pusicku i milanovicajer onda jadna nam majka bit cemo krivi i za Ukrainu