Hrvatska posjeduje znatan potencijal za iskorištavanje geotermalne energije, osobito u panonskom području gdje su temperature geotermalnih izvora pogodne za proizvodnju električne energije. Prva i zasad jedina geotermalna elektrana u Hrvatskoj, smještena u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara, započela je s radom 2019. godine.
Bez obzira na prepoznati potencijal, Hrvatska se suočava s određenim izazovima, a radi njihove demistifikacije i rasvjetljavanja područja koje bi moglo osigurati energetsku stabilnost naše zemlje u sklopu konferencije "Sadašnjost i budućnost energetske tranzicije" Večernjakova projekta Rezolucija Zemlja održana je panel-diskusija "Geotermalni izvori energije". O potencijalima i rizicima, kao i tehnološkim i regulatornim izazovima uvođenja geotermalne energije u postojeći energetski sustav, raspravljali su Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Željko Jurilj, koncesionar Geotermalnog polja Zagreb, Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju Agencije za ugljikovodike te Alan Vranjković, predsjednik Hrvatskog geološkog društva. Da se možemo uhvatiti za konkretne mogućnosti komercijalnog iskorištavanja geotermalne energije, govori nam upravo primjer iz Bjelovara, poručila je Martina Tuschl.
– Imamo ležišta, pogodne temperature i protoke koji daju moć geotermalnoj energiji. Cijeli Panonski bazen ima veliki potencijal, s time da posebno treba istaknuti dravsku depresiju u vidu električne energije, s obzirom na to da na dubinama od 4000 do 5000 metara imamo temperaturu od 200 do 220 Celzijevih stupnjeva. Možemo razviti veliki potencijal i velike projekte, ali oni ovise o visini investicije. Najplastičnije rečeno, naša jedina geotermalna elektrana ima dvije proizvodne bušotine i njezina je snaga 16 megavata. Da se tamo izbuše još dvije proizvodne bušotine imali bismo 32 megavata na prostoru na desetak četvornih kilometara. Imamo, primjerice, i investitora na području Legrada koji je prošle godine ostvario komercijalno otkriće vezano za električnu energiju. Nužno je geotermalnu energiju povezivati s razinom investicija koja će se intenzivirati u tu energiju – istaknula je Tuschl. Da se nalazimo na geološki i geografski povoljnom području za komercijalizaciju geotermalne energije potvrdio je i Alan Vranjković.
– Na ovom prostoru imamo dva bazena, jedan ispod i drugi iznad Karpata, a kod potonjeg je tijekom miocena došlo do ekstenzije i zbog toga imamo veliku toplinsku vodljivost koja u našem prostoru iznosi oko 70 milivata po metru kvadratnom. To je znatno više nego u svijetu. Računajući 400 svjetskih bazena, naš je u tom smislu pri vrhu – poručio je Vranjković. Mogućnosti, dakle, postoje, ali da prostora za unapređenje ima govori i činjenica da Zagreb koristi tek deset posto svog potencijala kada je riječ o geotermalnoj energiji. Što nas zapravo najviše koči, nije uvijek jednostavno za detektirati, ustvrdio je Brkić.
– Geotermalno polje Zagreb, koje ima 13 bušotina, u eksploataciji je od Univerzijade, dakle, ali tada nitko nije razmišljao o obnovljivim izvorima energije. Tvrtka koja je onomad imala koncesiju taj geotermalni potencijal nije širila jer energija vode nije bila toliko atraktivna kao danas. Hrvatsko bogatstvo u ovom se portfelju ogleda i u zavidnoj razini znanja, upravo u četiri tisuće bušotina, koje su probijene u svrhu istraživanja proizvodnje nafte i plina – istaknuo je Brkić.
Uz velike potencijale, neizmjerna je uloga poduzetničkog sektora koji, pojasnio je Jurilj, ima zadatak objediniti regulatorni sustav te stručnjake iz sektora geologije i rudarstva. Koncesionar geotermalnog polja Zagreb kazao je i kako je upravo u tijeku projekt spajanja kvarta Gredice na centralni toplinski sustav. Dosad je, među ostalim, na mrežu uspješno spojen i Kineziološki fakultet, a u planu je priključivanje Studentskog doma "Stjepan Radić".
– Geotermalni projekti neizostavan su dio naše budućnosti. Latinska izreka kaže "Zemlja je zvijezda". Mi živimo na tankoj kori, a ispod nas je usijana zvijezda. Zašto se okretati i tražiti druge oblike energije kadabimamo pod nogama – zaključio je Jurilj.
