Pierre Mirel, Francuz s doktoratom iz javnog prava i 26-godišnjim stažem u Europskoj komisiji, ključna je osoba u hrvatskim pregovorima s EU. Prije nego što mu je dodijeljen taj posao, kao direktor u Općoj upravi za proširenje, sudjelovao je u pristupnom procesu Mađarske, Češke, Slovenije i Slovačke. Dobro poznaje Poljsku, Letoniju, Litvu i Estoniju, za koje je bio zadužen od 1995. do 1997. Veliki je zagovornik otvaranja europske vlade prema javnosti, a isto preporučuje i Hrvatskoj. Javnost je ključni igrač, a ne samo promatrač poručio je s govornice međunarodne konferencije o iskustvima iz posljednjeg velikog proširenja EU. Prošlotjedni posjet Zagrebu Mirel je iskoristio i da bi se sastao s nadbiskupom Josipom Bozanićem, o čemu također govori u ovom intervjuu.
MIREL: U svim zemljama s kojima sam radio posljednjih 15 godina pridavao sam važnost Crkvi. Možda je to zato što sam i sam katolik, školovan kod isusovaca. Na primjeru Poljske naučio sam da je Crkva odigrala značajnu ulogu u procesu pristupanja EU. Zato sam smatrao da je važno o nekim temama razgovarati s nadbiskupom Bozanićem.
VL: Jeste li zadovoljni onim što ste čuli?
Mirel: Potpuno sam suglasan sa stavom nadbiskupa Bozanića da je kvaliteta priključivanja Uniji važnija od brzine i da Hrvatska mora u tom procesu definirati svoje nacionalne interese.
VL: Gdje su zapeli izvještaji Komisije o pregledima usklađenosti koji su već gotovi? Dojam je da je proces usporen?
Mirel: Može se reći da je proces pregovora u početku sporiji od prijašnjih, ali to je zato što smo izvještaje o screeningu prije slali bez preporuka o tome što treba učiniti prije početka pregovora. Sada postoje uvjeti za otvaranje pregovora, takozvani benchmarks. Odluka o tome kad tražiti da se ispune određeni uvjeti za početak pregovora mora biti stvar fine ravnoteže i potrebno nam je više vremena da bismo se o tome usuglasili. Ali Hrvatska će od početka jasno znati što mora učiniti ne samo da bi počeli pregovori nego i da bi oni bili uspješni. Početak je sporiji, ali kasnije će se na ovaj način dobiti na vremenu.
VL: Možete li predvidjeti kakav će rezultat biti do kraja godine, za koliko će poglavlja biti otvoreni pregovori?
Mirel: To se nikako ne može već sada znati. Kad bih ja to već sad mogao reći, to bi značilo da sistem benchmarka nije iskren.
VL: U kojim poglavljima će se od Hrvatske tražiti da prije početka pregovora ispuni neke uvjete?
Mirel: Svako poglavlje za koje nema jasno naznačene strategije o tome kako će i kada biti usvojena pravna stečevina iziskuje dodatne uvjete. To će biti slučaj i s obvezama koje su jasno definirane u Ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju. Na primjer, državne potpore. Ako nema jasnog plana za restrukturiranje brodogradilišta i željezara, što je obveza iz SSP-a, kako bismo mogli ići u pregovore o tržišnom natjecanju dok se to ne riješi?
VL: Kakva je, prema vašem mišljenju, politička klima u kojoj se odvijaju pregovori? U Hrvatskoj i u EU.
Mirel: Pregovarački tim je, što se tiče znanja i pripremljenosti, vrlo snažan. No treba početi reforme o kojima su već donesene odluke. Što se tiče Europske unije, nakon odbijanja ustava u Francuskoj i Nizozemskoj, raspoloženje više nije kao prije, ali Unija je ostala pri svojim obvezama prema Hrvatskoj i to je potvrdila u prosincu prošle godine.
VL: Hoće li zamor proširenjem biti prevladan?
Mirel: Taj zamor mora biti prevladan. Po mojem mišljenju, politika proširenja nije samo jedan od segmenata, nego je najuspješniji segment europske vanjske politike. Kad god je proširenje usporavano ili zaustavljano, to nije pomoglo. Zatvaranje prema zemljama koje žele ući u EU ne poboljšava situaciju u Uniji niti će je dovesti u bolje stanje.
VL: Zabrinjava li vas niska podrška EU u Hrvatskoj?
Mirel: Ne zabrinjava me. Prvo, ta je podrška narasla otkad su počeli pregovori. Osim toga, i u drugim je zemljama podrška rasla i padala.
MIREL: U svim zemljama s kojima sam radio posljednjih 15 godina pridavao sam važnost Crkvi. Možda je to zato što sam i sam katolik, školovan kod isusovaca. Na primjeru Poljske naučio sam da je Crkva odigrala značajnu ulogu u procesu pristupanja EU. Zato sam smatrao da je važno o nekim temama razgovarati s nadbiskupom Bozanićem.
VL: Jeste li zadovoljni onim što ste čuli?
Mirel: Potpuno sam suglasan sa stavom nadbiskupa Bozanića da je kvaliteta priključivanja Uniji važnija od brzine i da Hrvatska mora u tom procesu definirati svoje nacionalne interese.
VL: Gdje su zapeli izvještaji Komisije o pregledima usklađenosti koji su već gotovi? Dojam je da je proces usporen?
Mirel: Može se reći da je proces pregovora u početku sporiji od prijašnjih, ali to je zato što smo izvještaje o screeningu prije slali bez preporuka o tome što treba učiniti prije početka pregovora. Sada postoje uvjeti za otvaranje pregovora, takozvani benchmarks. Odluka o tome kad tražiti da se ispune određeni uvjeti za početak pregovora mora biti stvar fine ravnoteže i potrebno nam je više vremena da bismo se o tome usuglasili. Ali Hrvatska će od početka jasno znati što mora učiniti ne samo da bi počeli pregovori nego i da bi oni bili uspješni. Početak je sporiji, ali kasnije će se na ovaj način dobiti na vremenu.
VL: Možete li predvidjeti kakav će rezultat biti do kraja godine, za koliko će poglavlja biti otvoreni pregovori?
Mirel: To se nikako ne može već sada znati. Kad bih ja to već sad mogao reći, to bi značilo da sistem benchmarka nije iskren.
VL: U kojim poglavljima će se od Hrvatske tražiti da prije početka pregovora ispuni neke uvjete?
Mirel: Svako poglavlje za koje nema jasno naznačene strategije o tome kako će i kada biti usvojena pravna stečevina iziskuje dodatne uvjete. To će biti slučaj i s obvezama koje su jasno definirane u Ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju. Na primjer, državne potpore. Ako nema jasnog plana za restrukturiranje brodogradilišta i željezara, što je obveza iz SSP-a, kako bismo mogli ići u pregovore o tržišnom natjecanju dok se to ne riješi?
VL: Kakva je, prema vašem mišljenju, politička klima u kojoj se odvijaju pregovori? U Hrvatskoj i u EU.
Mirel: Pregovarački tim je, što se tiče znanja i pripremljenosti, vrlo snažan. No treba početi reforme o kojima su već donesene odluke. Što se tiče Europske unije, nakon odbijanja ustava u Francuskoj i Nizozemskoj, raspoloženje više nije kao prije, ali Unija je ostala pri svojim obvezama prema Hrvatskoj i to je potvrdila u prosincu prošle godine.
VL: Hoće li zamor proširenjem biti prevladan?
Mirel: Taj zamor mora biti prevladan. Po mojem mišljenju, politika proširenja nije samo jedan od segmenata, nego je najuspješniji segment europske vanjske politike. Kad god je proširenje usporavano ili zaustavljano, to nije pomoglo. Zatvaranje prema zemljama koje žele ući u EU ne poboljšava situaciju u Uniji niti će je dovesti u bolje stanje.
VL: Zabrinjava li vas niska podrška EU u Hrvatskoj?
Mirel: Ne zabrinjava me. Prvo, ta je podrška narasla otkad su počeli pregovori. Osim toga, i u drugim je zemljama podrška rasla i padala.
