Gotovo 90 milijuna kuna u godinu dana Hrvati su potrošili na pet najviše korištenih takozvanih lijekova za smirenje. Ukupan iznos potrošnje na lijekove koji utječu na živčani sustav iznosi 834 milijuna kuna, no u toj je kategoriji cijeli niz lijekova, poput onih koji se propisuju kod shizofrenije i niza drugih duševnih bolesti. Međutim, potrošnja cijele te skupine lijekova kod nas godinama raste pa tako i potrošnja onih koji se koriste prvenstveno za smirenje i za spavanje.
Gotovo svi na lsiti HZZO-a
U toj kategoriji, prema dostupnim podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode za 2017. godinu, na diazepam je potrošeno 36 milijuna kuna. Riječ je o djelatnoj tvari lijekova poput Valiuma ili Normabela, a Hrvatima je od takvih lijekova odmah nakon tih tableta najomiljeniji Xanax.
Na taj je lijek, odnosno na lijekove koji sadrže kao djelatnu tvar alprazolam potrošeno 26 milijuna kuna. Ta dva lijeka su u spomenutom vremenskom razdoblju u Hrvatskoj na petom, odnosno devetom mjestu najviše korištenih lijekova općenito! Oba ta lijeka su anksiolitici, odnosno smanjuju napetost, uznemirenost, uzimaju se za smirenje, a prema podacima HALMED-a, svaki je dan 76 ljudi na njih tisuću u Hrvatskoj uzimalo neki od tih lijekova.
– Nemamo službene usporedbe sa susjednim zemljama, no Svjetska zdravstvena organizacija analizirala je potrošnju lijekova i gotovo sve zemlje u tranziciji pokazuju trend povećanja potrošnje lijekova za smirenje. HALMED po svojoj zakonskoj obavezi svake godine objavljuje potrošnju lijekova po dnevnim dozama lijeka na 1000 stanovnika i financijsku potrošnju po generičkom nazivu lijeka. Tako smo, primjerice, na diazepam u 2015. godini potrošili 31,547.719 kuna. Za isti smo lijek u 2016. potrošili 33,225.284 kune, a u 2017. 36,069.573 kune. Sličan trend rasta pokazuje i vrijednost dnevnih doza koje su pacijentima propisane – opisuje Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Kako objašnjava magistra Soldo, u Hrvatskoj su svi sedativi registrirani na način da se izdaju samo uz liječnički recept, što je praksa i svih zemalja EU bez iznimke.
– Gotovo se svi ti lijekovi nalaze na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U Republici Hrvatskoj imamo registrirane i biljne lijekove i dodatke prehrani koji djeluju kao pomoć pacijentima koji imaju problema sa snom ili anksioznošću – dodaje Ana Soldo.
Skok od 8% u pet godina
Među tim biljnim sedativima ključna tvar koja dominira jest valerijana. Na lijekove čiji je glavni sastojak ta biljka, također prema podacima HALMED-a, u 2017. godini potrošili smo 3,36 milijuna kuna. Stoga i taj podatak treba pribrojiti uz onih gotovo 90 milijuna kuna, koliko se u godinu dana potrošilo na pet najkorištenijih lijekova za smirenje.
Nadalje, što se tiče samo hipnotika i sedativa, njihova potrošnja, i količinski i u financijskom smislu, rasla je osam posto tijekom pet godina, odnosno od 2013. do 2017. godine. Većina je uzimala lijekove čija je djelatna tvar zolpidem, primjerice lijek Sanval, za koje se smatra da imaju manje nuspojava. U svakom slučaju najviše anksiolitika koristi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je njihova potrošnja čak dvostruko veća nego u Istarskoj županiji, u kojoj je potrošnja anksiolitika najniža među hrvatskim županijama.
>>Mogu li svi dobiti skupe lijekove?
Samo 10%?Dobro se mi još i držimo kakvo nam je stanje u državi i kakve nam budale vode državu.