Njemačka podržava Hrvatsku u ostvarivanju dva vanjskopolitička cilja - ulasku u Schengen i eurozonu, i to u vremenskom okviru koji je postavila i hrvatska Vlada, a to je početak sljedeće godine. Takav stav čuo je jučer premijer Andrej Plenković koji se u Berlinu sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
- U potpunosti podržavamo napore koje Hrvatska čini u ostvarenju ovih ciljeva. Ja sam, posebice kao ministar financija, pomno pratio događaje oko ispunjenja uvjeta za ulazak u europodručje - rekao je njemački kancelar, dok je hrvatski premijer ponovio kako je cilj Hrvatske da i u Schengen zonu i u europodručje uđe 1. siječnja sljedeće godine te da “za to imamo kontinuiranu podršku Njemačke”.
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, iz redova pučana, podržavala je hrvatski ulazak u Schengen i eurozonu. No tektonski poremećaj - odlazak A. Merkel iz politike i preuzimanje kancelarskog mjesta od strane socijaldemokrata Olafa Scholza, koji predvodi vladu s liberalima i Zelenima, ostavio je mjesta sumnji da podrška možda i neće biti tako neuvjetna. Kritike su prvenstveno dolazile od Zelenih, no one su bile puno glasnije prije formiranja vlade u kojoj je mjesto ministrice vanjskih poslova dobila Annalena Baerbock.
Njezina stranka, Zeleni, ima agendu koja polaže vrlo veliku pozornost na ljudska prava i dosta je kritična prema optužbama o ponašanju hrvatske policije prema ilegalnim migrantima, kao uostalom i na tretman migranata na svim vanjskim granicama Unije. No s druge strane, ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser dolazi iz redova socijaldemokrata i optika joj je drugačija, znajući kako je raditi na terenu i čuvati najdužu kopnenu granicu u Europi i da taj posao sa sobom donosi velike izazove te da, ukratko, ne može uvijek sve biti idilično pa se govorilo i o tome koja će struja - ministrice unutarnjih ili vanjskih poslova - prevladati u samoj kancelarskom uredu.
Rat u Ukrajini bio je još jedna tema razgovora - Scholz je rekao da bi povećanje kapaciteta bilo važan signal za zemlje u regiji kada je u pitanju stvaranje većeg stupnja neovisnosti o ruskim energentima, dok je Plenković istaknuo kako Hrvatska želi povećavanjem postojećih kapaciteta doprinijeti diversifikaciji opskrbe.
Što se tiče BiH, Scholz je rekao kako treba izvršiti utjecaj kako bi se izbori u toj zemlji održali, a Plenković je izrazio nadu da će biti učinjeno sve kako bi ti izbori protekli u ispravnom i poštenom ozračju i kako bi svi konstitutivni narodi mogli glasati shodno zaključcima iz sporazuma iz Daytona.
Rekli ste za francuskog predsjedanja... Znači ništa od toga