Što se točno u Hrvatskoj promijenilo u proteklih 10 godina? Koliko nas je, koliko zarađujemo, trošimo, živimo li bolje ili lošije, koliko smo promijenili navike? Odgovore na ova i stotine drugih pitanja dat će popis stanovništva 2011. Već prolazi deseta godina od posljednjeg popisa stanovništva, a Državni zavod za statistiku RH već se uvelike priprema i organizira za novi.
Uključeni strani studenti
Kao i u većini europskih zemalja, popis se provodi svakih deset godina, a od 1. do 28. travnja sljedeće godine popisivat će se – stanovništvo, kućanstva i stanovi. Ravnatelj Državnog zavoda Ivan Kovač kaže da će ovaj ogromni posao stajati od 140 do 175 milijuna kuna, a provodit će ga vojska od 17.000 popisivača i kontrolora.
Ovo je drugi popis koji provodi Hrvatska, a u novome će se pratiti sva obilježja stanovništva koja smo pratili u prošlom popisu s dodatkom nekih novih pitanja. U novom popisu, u skladu s kriterijima EU, neće biti obuhvaćeni “gastarbajteri”, nego samo osobe koje se redovito, na tjednoj bazi, pojavljuju na prostoru Hrvatske.
Čak ni osobe koje u RH dolaze jednom mjesečno neće se smatrati stanovnicima, a ni studenti koji studiraju u inozemstvu, neovisno o učestalosti dolazaka kući. No, uključit će se strani studenti i zaposlenici koji rade u RH. Hrvatska će tako u lipnju 2011. imati prve podatke u kojima će pisati npr. koliko Kineza živi i radi u RH, jer i oni će se smatrati stanovnicima. Osim “gastarbajtera” i dijaspore u ukupno stanovništvo neće ući ni primjerice izbjegli Srbi jer se ne obuhvaćaju oni koji su izvan Hrvatske dulje od godinu dana i ne dolaze na tjednoj razini. Popisivači će popisati sve koji se zateknu (Uskrs), ali neće svi ući u ukupno stanovništvo.
>>Statistički pokazatelji od 2000. do 2009. godine
>>Sektor građevine povukao cijelo gospodarstvo od 2006. do 2009.
Prvi se put, kaže Kovač, postavlja i pitanje o zaposlenosti u tjednu koji je prethodio popisu, o sredstvu putovanja na posao ili informatičkoj pismenosti. Popis stanovništva 2001. pokazao je da Hrvatska ima 4,4 milijuna stanovnika, a prosječna starost stanovništva bila je oko 39 godina. Udio mladog stanovništva, odnosno onog od 0 do 14 godina, bio je 17,1%, a starog, koji čine osobe koje imaju 65 i više godina, 15,7%. Nepismenih je bilo 1,8%, a udio visokoobrazovanih u populaciji od 15 i više godina oko 12%. Državni zavod za statistiku objavit će prve rezultate popisa 2011. do 30. lipnja 2011., otprilike dva mjeseca nakon završetka popisivanja. Doznat ćemo i podatke o siromaštvu, odnosno bogatstvu stanovništva. Posebno će biti zanimljivi podaci o emigraciji i imigraciji.
Migracijski saldo s inozemstvom u razdoblju od 2000. do 2008. bio je pozitivan, dok je pak u 2009. bio negativan i iznosio -1472.
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u RH u 2009. najveći je imao grad Zagreb dok je po broju odseljenih osoba iz RH u inozemstvo na prvom mjestu bila Sisačko-moslavačka županija, sa 13,5% od ukupnog broja odseljenih. Od 2000. do 2009. godine BDP po glavi stanovnika porastao je sa 5229 na 10.245 eura, broj diplomiranih sa 13.510 na 30.156, broj mobitela sa 1,122.111 na 6,035.067, a broj korisnika interneta sa 148.247 na 2,495.453. Popis daje temeljitu sliku demografskih, etničkih, obrazovnih, ekonomskih, migracijskih i drugih obilježja stanovnika. Stoga se i koristi kao podloga za planiranje politika. Kvalitetni podaci su pretpostavka i za kvalitetne analize tako da je svakom građaninu u interesu aktivno sudjelovanje u popisu.
“Ne skrivajte podatke”
– Svi individualni podaci koje Državni zavod za statistiku prikuplja, a to su podaci koji se mogu povezati s određenom osobom ili poduzećem, službena su tajna i iskazuju se isključivo u skupnom obliku, kao npr. prosjek ili indeks. Prema tome, građani se ne moraju bojati da će informacije koje nam u okviru popisa daju biti stavljene bilo kome na raspolaganje. Pozivam naše građane da sudjeluju u popisu i da bez ikakvih ograda daju popisivačima točne i potpune informacije – kaže Kovač. Podaci su, naime, službena tajna i nisu dostupni primjerice poreznim službenicima, tako da građani ne moraju skrivati podatke o svojoj imovini.
Htjeo ja djetetu kupiti uru,rucni sat pa dobio odgovor; \" Gdje si danas vidjeo budalu da nosa sat, kada svi imaju mobile.\"