Među kratkim pričama i crticama koje je Franz Kafka ostavio iza sebe u rukopisima, a Max Brod ih, suprotno piščevoj oporuci, nije uništio poslije smrti svoga slavnog prijatelja, našlo bi se dosta materijala koji bi mogli navoditi na krivi zaključak da je veliki pisac živio i umro u Hrvatskoj ili da je mislio na Hrvate kad je svoj pesimizam izražavao kroz osobne digresije. Hrvatska nije posebna Kafkina tema. Njegovi kasni radovi duhom su bliski svim sredinama koje su ga okruživale; i danas su suvremeni i aktualni, pa je moguće razumjeti pisca što je oporučno odredio – ili naredio - da se dio opusa spali, da nikad ne izađe u javnost. Možda je krivo mislio da je sve važno već objavio za života, više nego što bi se bojao osvete, na koju više ne bi mogao reagirati
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ima dana kada prizivam biologiju. Danas je jedan od tih.