Tragedija u Turskoj

Geofizičar objasnio razliku između turskog i petrinjskog potresa: To je dovelo do razlike u magnitudi

Earthquake Disaster Kills More Than 1,800 People in Turkey, Syria
Foto: Syria Civil Defense/NEWSCOM
1/10
06.02.2023.
u 16:55

Razoran potres koji je u ponedjeljak pogodio južni dio Turske i sjeverozapadnu Siriju usmrtio je najmanje 1700 i ozlijedio više tisuća ljudi, dok su mnogi ostali zarobljeni u ruševinama kuća i stambenih zgrada. Potres magnitude 7.8 koji se dogodio prije izlaska sunca po hladnom zimskom vremenu bio je najgori koji je pogodio Tursku ovog stoljeća. Nakon njega u ranim poslijepodnevnim satima uslijedio je još jedan jak potres magnitude 7.7, a u međuvremenu je tlo tresao niz slabijih potresa.

'Ono što mogu reći je da su to potresi blizu tromeđe Arapske i Afričke ploče te Anadolijskog tektonskog bloka, te da se dogodio na rasjedu koji je po svojoj kinematici sličan Petrinjskom - dakle rasjedna krila su se vodoravno pomaknula jedno pored drugoga. Preliminarna modeliranja pokazuju da je maksimalni pomak na rasjedu bio oko 3.5 m, što je također približno kao i u Petrinjskom potresu. Međutim aktivirane duljine rasjeda su vrlo različite - Petrinjski oko 20 km, Istočni anadolski rasjed oko 200 km.

Također preliminarni modeli pokazuju da je rasjed u Turskoj aktiviran do dubine od čak 50 km, što je mnogo više od oko 8 km u slučaju Petrinjskog rasjeda. Sve je to dovelo do velike razlike u magnitudi, pa zato i u posljedicama. Tako velika oslobođena energija nužno je poremetila ravnotežu tektonskih naprezanja i trenja na brojnim rasjedima u užoj i široj okolici, pa se može očekivati vrlo dugotrajna aktivnost naknadnih potresa koja će potrajati desetak ili više desetaka godina.

21.03.2022., Zagreb - Marijan Herak, redoviti profesor na Geofizickom odsjeku Prirodoslovno-matematickog fakulteta u Zagrebu. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

 

Ovo je područje tektonski vrlo aktivno. Npr. Arapska ploča se pomiče prema sjeveru brzinom od oko 22 cm/god. Za usporedbu, Jadranska mikroploča se pomiče prema Dinaridima brzionom od oko 4 mm/god. Iako su se od 1970. tu dogodila samo 3 potresa magnitude veće od 6.0 prema Richteru pa recentbna seizmičnost nije bila osobito jaka, u prošlosti je bilo razornih potresa - npr. kod Alepa u Siriji 1822. (M = 7.0) s 20.000-60.000 poginulih', ispričao je za Večernji list prof. dr. sc. Marijan Herak sa Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu.

VIDEO Drugi razorni udar u Turskoj tijekom javljanja uživo, novinar potrčao pomoći majci s djecom

 

 

Komentara 9

DU
Deleted user
20:09 06.02.2023.

sad cemo citati kako hrvati sve znaju o potresima samo sta posli neznaju nazidat cigu na ciglu..

Avatar Bomba*
Bomba*
19:16 06.02.2023.

razlika je u tome što turski može proizvesti tsunami na moru

DU
Deleted user
17:34 06.02.2023.

Čovjek je puno toga objasnio što mnogi ne znaju a da li će ovdje to nitko ne zna ali prema brzini kretanja rasjeda ne bi trebao biti ovako strašan. Ovo je užas.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije