Rezistencija na antibiotike zdravstvena je tema koju je i Svjetska zdravstvena organizacija prije nekoliko godina proglasila globalnom prijetnjom. Povećanje broja multirezistentnih bakterija povezano s nedostatkom novih antibiotika prijetnja je globalnom zdravlju. Neki pacijenti ostaju bez terapijskih mogućnosti s obzirom na to da su neke bakterije rezistentne na sve antibiotike.
Štoviše, stare vrste antibiotika, a ponekad i novije, postupno su uklonjene s tržišta jer nisu ekonomski isplative, premda su i dalje učinkovite. Tako stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje objašnjavaju da je potrebno naglasiti, kako bi se znao točan odgovor na pitanje što je antibiotska rezistencija, da su antibiotici vrijedni lijekovi koji sprečavaju rast bakterija, ali primjenjuju se isključivo za liječenje bakterijskih infekcija. Učestalim i nekritičnim uzimanjem antibiotika bakterije razvijaju otpornost, tj. zaobilaze načine na koje antibiotici na njih djeluju i u tome su sve uspješnije. U časopisu Nature Communications objavljen je rad skupine autora među kojima su vodeći prof. dr. sc. Ita Gruić-Sovulj s Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu. U radu se otkrivaju razlozi stvaranja otpornosti na mupirocin, prirodni antibiotik koji se koristi i klinički, u liječenju.
VEZANI ČLANCI:
– Proteini su molekule koje obavljaju niz funkcija u stanici i stoga je proces njihove stanične sinteze presudan za život svakog organizma. Ne čudi stoga da je biosinteza proteina izvrsna meta djelovanja prirodnih antibiotika koje sintetiziraju bakterije kako bi se borile protiv drugih bakterija, počinje prof. Gruić-Sovulj. Sam Mupirocin spada u skupinu lijekova koji se nazivaju antibiotici za lokalnu primjenu. Primjenjuje se u liječenju infekcije kože, korijena dlaka, inficirane dermatoze, oštećenja kože...
– Mupirocin je antibiotik koji sintetizira bakterija Pseudomonas fluorescens, a koji u kliničke svrhe koristimo kao antibiotik s lokalnom primjenom. Poznato je da se mupirocin veže u aktivno mjesto jednog enzima, izoleucil-tRNA-sintetaze, koja je presudna za biosintezu proteina. Dakle, vezanje antibiotika inaktivira navedeni enzim, a time i biosintezu proteina, čime ubija stanicu. Bakterije izložene antibiotiku bore se razvijajući mehanizme rezistencije na navedni antibiotik. Tako je poznato da postoje izoleucil-tRNA-sintetaze rezistentne na mupirocin koje omogućavaju bakterijama koje imaju takav enzim preživljenje u prisutnosti tog antibiotika. Zanimljivo, i ljudi imaju takvu rezistentnu izoleucil-tRNA-sintetazu, što im omogućuje korištenje mupirocina kao antibiotika, objasnila je prof. Gruić-Sovulj. U sklopu ovog rada otkriveno je da neke bakterije imaju izoleucil-tRNA-sintetazu vrlo visoke rezistencije na mupirocin, što znači da enzim ostaje aktivan i bakterija preživljava čak i u prisutnosti izuzetno visokih koncentracija tog antibiotika.
VEZANI ČLANCI:
– Kroz biokemijska i strukturno-biološka istraživanja otkriveno je da mehanizam kojim se ostvaruje uočena hiperrezistencija uključuje promjenu najočuvanijeg dijela navedenog enzima, nešto što smo do sada smatrali da se ne može promijeniti bez inaktivacije samog enzima. Navedeno istraživanje nas upućuje na to da bakterije imaju nevjerojatnu sposobnost promjene zbog izloženosti antibiotiku, objašnjavajući dijelom zašto je antibiotska rezistencija trenutačno gorući problem današnjice i zašto je izuzetno važno raditi na otkrivanju novih antibiotika – kaže naša sugovornica. Rad je rezultat suradnje laboratorija prof. Gruić Sovulj na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu i prof. Bana na ETH, Zurich, u sklopu projekta financiranog od Hrvatske zaklade za znanost i Švicarske zaklade za znanost unutar Hrvatsko-švicarskog istraživačkog programa (CSRP).
Sva vrsta mesa, posebno sva perad tretirana je MASOM I MASOM antibiotika i onda tim mikrogramima u mesu koji ostanu mi se hranimo i kao svako pretjerano upotrebljavanje antibiotika, tako nas i to učini rezistentnima. Mikrogrami antibiotika po obroku zvuče malo ali KUMULATIVNI efekt je ono što čini razliku, skro svaki dan to uzimamo 365 dana u godini i eto... +Aantibiotici u OTPADNIM VODAMA KOJ ITAKOĐER STIGNU U MIKROGRAMIMA U PITKU VODU...