Blaženi Alojzije Stepinac hrvatskom je narodu bio putokaz u najmračnijim razdobljima komunizma, a danas, kad smo suočeni sa nekim novim izazovima, čak je i mnogo više, poručio je u petak iz Hrvatskog sabora zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović u prigodi spomendana blaženog Stepinca, 10. veljače.
Stepinac (rođen 1898. u Brezariću pokraj Krašića, umro 10. veljače 1960.), bio je zagrebački nadbiskup i kardinal, velikan Katoličke crkve u Hrvata kojeg je papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.
Zekanović je podsjetio na Stepinčev život, na njegovo djelovanje u 2. svjetskom ratu, na to što mu neki kritičari zamjeraju što je radio u tom ratu.
Stepinac se jako radovao stvaranju hrvatske države, ali je već u svibnju 1941. postao glavni kritičar te države, odnosno njezine politike, rekao je Zekanović, ističući da je Stepinac bio pravi pastir, pomagao progonjene i patnike, zbrinjavao prognane, gladne i djecu, pomogao brojnim svećenicima prognanim u ratnom košmaru.
Mnogo puta je prosvjedovao protiv progona Židova i ostalih manjina, te provedbe nacističkih zakona. U govoru 1943. ispred Zagrebačke katedrale osudio je svaku diskriminaciju, rekao je Zekanović napominjući da mnogi Stepinčevi kritičari zaboravljaju da je uvijek bio na tragu zaštite najslabijih, onih u potrebi.
Stepinac je nakon dolaska na vlast komunista, koji su tražili odvajanje Katoličke crkve u Hrvatskoj od Vatikana, što je on odbio, osuđen na 16 godina zatvora od kojih je pet proveo u Lepoglavi, a ostatak u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću. Tamo je i umro 1960. godine, podsjetio je zastupnik.
Papa Ivan Pavao II proglasio je Stepinca blaženim 1998., danas traje proces njegove kanonizacije, s nestrpljenjem očekujemo da bude proglašen svetim, rekao je Zekanović i govor zavšio porukom - Santo subito (Svetac odmah).
Taj putokaz je mogao biti i vidljiviji!