U ovom trenutku možemo potvrditi da politički idemo s nacionalnom mirovinom te da će ona postati element unutar mirovinskog sustava odnosno sustava socijalne skrbi, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović. Isplata prvih takvih mirovina krenula bi 2021. godine. Aladrović procjenjuje da će te godine Hrvatska imati maksimalno 53 tisuće građana bez prava na redovnu mirovinu.
Hoće li se nacionalne mirovine isplaćivati prema imovinskom cenzusu i koliki će on biti tek treba dogovoriti, a zakon koji će regulirati novo pravo mogao bi biti u parlamentu za godinu dana, netom pred redovne parlamentarne izbore. Takav plan zasmetao je predsjedniku Hrvatske stranke umirovljenika i saborskom zastupniku Silvanu Hrelji koji podsjeća da nacionalne mirovine pred građane izranjaju po peti put i to svaki put pred parlamentarne izbore, pa ne isključuje mogućnost da i ovog puta cijela priča padne u vodu.
Supružnici i sa 70 godina staža
Hrelja i njegova stranka nisu protiv nacionalnih mirovinu, no ne smatraju ih ‘prvim prioritetom’ mirovinskog sustava.
– Za nas je prvi prioritet mirovinskog sustava drugačije uređenje obiteljskih mirovina, kazao je Hrelja koji želi da uz vlastitu bračni drugovi dobiju pravo i na isplatu dijela mirovine pokojnog bračnog druga. Vrlo često radi se o ljudima koji su zajedno skupili više od 70 godina staža, plaćali doprinose, ali im to država ne priznaje. Hrvatska je, veli, među rijetkim europskim državama gdje supružnik ne može naslijediti mirovinu nego zadržava svoju ili 70 posto mirovine preminulog supružnika.
S druge strane, najavljuje se uvođenje nacionalnih mirovina osobama koje nisu plaćale doprinose ili imaju manje od 15 godina staža.
Socijalna pomoć, ne mirovina
Ako do nacionalne mirovine dođe, Hrelja je mišljenja da se ona mora isplaćivati iz proračuna.
– Ja podrazumijevam da je mirovina nešto što je rezultat uplaćenih doprinosa kroz desetljeća rada. Ovo sigurno nije mirovina, ovo je socijalna pomoć u starosti. Ako se ova pomoć nazove mirovinom, onda bismo je trebali davati i našim umirovljenicima koji ne žive u Hrvatskoj, a namjena toga je isključivo socijalna sigurnost, naglasio je Hrelja. Inače, ta buduća nacionalna mirovina morala bi biti niža od najniže mirovine osoba koje imaju 15 godina staža, dakle niža od 970 kuna. Hrelja upozorava da je prag siromaštva oko 2300 kuna, a nova bi mirovina bila daleko ispod toga.
Bivši ministar rada Mirando Mrsić kaže da te isplate, budući da ne proizlaze iz doprinosa, treba osigurati na pozicijama socijalne skrbi i odvojiti od mirovinskog sustava koji je ionako opterećen isplatama povlaštenih mirovina.
VIDEO Što su to nacionalne mirovine?
Ovo je nešto što danas najmanje treba, no može donijeti 50.000 glasova. A što će radi nesređenog društva bez reformi do izbora otići još najmanje toliko ljudi, nema veze... Jedina potrebna reforma mirovinskog sustava je ona koja vodi ka ukidanju solidarnog 1. stupa, a to počinje s razdvajanjem mirovina i ostalih naknada stečenih nekakvim pravom. Ovo bacanje novca u crnu rupu zvanu HZMO rezultirat će mirovinama visine džeparca i još većim davanjima i porezima... Sva sreća da svi mladi danas ipak ne razmišljaju o mirovini, inače bi svi odmah otišli van. Nema tih novaca koji bi zadovoljili ovoliku količinu uhljeba koju imamo danas i koja svakim danom sve više raste i traži sve veća prava... A budućnost? Na listi za investiranje se nismo niti pojavili, antipoduzetnička klima ide prema klimaksu, a rastrošnost države raste 4-5 puta više od gospodarstva. Od reformi nema niti R, bar onih potrebnih, a industrijska proizvodnja pada brže od pada broja stanovnika... Istovremeno, poslovanje je sve skuplje i kompliciranije, prenormiranost i birokratiziranost totalno demotivira za bilo kakvo pokretanje posla. Jako teško je otići, no danas mladi imaju sve više prijatelja i rodbine vani, pa je svakim danom sve lakše... A nacionalne mirovine su još jedna glupost čime se ministri bave, umjesto da se bave ozbiljnim stvarima koje treba napraviti.