Nakon što je Sud EU objavio kako je nezavisna odvjetnica Juliane Kokott dala mišljenje kako bi se trebao proglasiti nenadležnim za predmet C-567/20 vezan uz konverziju kredita u Hrvatskoj o kojem je prethodno pitanje poslao Općinski građanski sud u Zagrebu, reagirali su i Hrvatska udruga banaka i Udruga Franak.
Važno je napomenuti da nezavisna odvjetnica, ne zastupajući pritom ničije interese u postupku, daje sudu stručnu ocjenu o tumačenju i primjeni prava u rješavanju konkretnog predmeta. Iako je nezavisno mišljenje odvjetnica procesni stadij u postupku, u velikoj većini slučajeva sudsko vijeće Suda Europske unije zauzima slično ili isto stajalište – tvrde u HUB-u, dok druga strana tvrdi da Sud EU odlučuje neovisno o njemu i da za njega nije obligatorno te je već postupao suprotno preporukama neovisnih odvjetnika.
Iz HUB-a poručuju da je ovim mišljenjem potvrđeno njihovo stajalište da je u Hrvatskoj „slučaj Franak“ specifičan u odnosu na druge države Europske unije s obzirom na to da su odredbe izvornih ugovora doneseni prije pristupanja Hrvatske u EU.
Također, u Hrvatskoj je zakonskim rješenjem provedena konverzija, odnosno bivši korisnici kredita s valutnom klauzulom CHF su dobrovoljno konvertirali svoje obveze te su dovedeni u jednakopravni položaj s dužnicima u drugim valutama, dok su banke imale obvezu ponuditi konverziju u skladu sa zakonskim rješenjem te su u potpunosti samostalno snosile troškove konverzije. Vjerujemo da će sudsko vijeće Suda Europske unije donijeti odluku u skladu sa stručnom ocjenom nezavisne odvjetnice te time konačno osigurati pravnu sigurnost za potrošače i banke – kažu u HUB-u.
Smatraju da je Vrhovni sud u oglednom postupku u vezi kredita u švicarskim francima već zaključio da je sporazum o konverziji sklopljen na osnovi izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju valjan i ima pravne učinke u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli te da su korisnici kredita u CHF-u izjednačeni s eurskim dužnicima i na taj način u potpunosti obeštećeni.
Udruga Franaka ističe, međutim, da odvjetnica Juliane Kokott nije dala mišljenje o meritumu, nego smatra da Sud EU nije mjerodavan za taj predmet, i to iz sljedećih razloga:
1. Kredit u švicarcima ugovoren je prije stupanja Hrvatske u članstvo EU.
2. Sud je nadležan tumačiti pravo Unije u novoj državi članici isključivo kada je riječ o njegovoj primjeni za ugovore sklopljene nakon dana njezina pristupanja Europskoj uniji.
3. Ako ugovor o pristupanju nove države članice ne predviđa drukčije, pravo Unije načelno se primjenjuje od dana pristupanja, a također i na buduće učinke situacija nastalih prije pristupanja.
4. Nezavisna odvjetnica ne slaže se s argumentom Europske komisije prema kojem je odlučujuće samo to da je Zakon iz 2015. donesen nakon trenutka u kojem je Direktiva 93/13 postala obvezujuća za Republiku Hrvatsku i stoga da taj zakon mora udovoljavati zahtjevima Direktive.
5. U konačnici je u odnosu na zahtjev tužiteljice iz glavnog postupka i predmet prethodnih pitanja bitna samo primjenjivost Direktive 93/13 na izvorni ugovor o kreditu. Budući da ona u ovom predmetu ne postoji, Sud nije nadležan odgovarati na prethodna pitanja.
6. Predlaže se odgovoriti na način da Sud Europske unije nije nadležan za odgovaranje na pitanja koja mu je uputio Općinski građanski sud u Zagrebu odlukom od 15. listopada 2020.
- Nismo očekivali takvo mišljenje nezavisne odvjetnice, nego smo očekivali da će ona razmatrati meritum i dati odgovor na pitanja. Nažalost, to se nije dogodilo, i sada se javnost pita što to znači za hrvatske potrošače. Moramo naglasiti da zasad to ne znači ništa, i da je moguće da Sud EU ipak odluči o tome predmetu, unatoč mišljenju nezavisne odvjetnice – kažu u UF-u te dodaju da, prihvati li ipak Sud EU mišljenje nezavisne odvjetnice, to će značiti da pitanje prava na obeštećenje nakon konverzije ostaje na hrvatskim sudovima, i da će o tome ipak na kraju odlučiti Vrhovni sud RH, pri čemu on opet mora poštovati sve presude Suda EU, kao što su presude C-118/17 ili C-260/18 u kojima se odlučivalo o gotovo identičnim situacijama u Mađarskoj i Poljskoj.
Scenariji koji su mogući su sljedeći:
1. Sud EU ne prihvaća mišljenje nezavisne odvjetnice i odgovara na pitanja.
2. Sud EU prihvaća mišljenje nezavisne odvjetnice i proglašava se nenadležnim za pitanja.
3. Ako se dogodi scenarij pod točkom 2. to znači da se odluka o pravu na obeštećenje nakon konverzije seli na Vrhovni sud RH.
- Iz mišljenja odvjetnice Kokott vidljivo je kako Europska komisija smatra da postoji nadležnost Suda EU, stoga čekamo odluku Suda EU i nadamo se da će Sud EU ipak odgovoriti na pitanja koja je postavio Općinski građanski sud u Zagrebu. Podsjećamo da je u predmetu C-186/16 koji je bio prekretnica za slučaj franak u cijeloj EU, nezavisni odvjetnik dao negativno mišljenje koje je bilo protiv potrošačkih prava, ali je vijeće Suda EU u potpunosti odbacilo konstatacije nezavisnog odvjetnika i sudilo je u korist potrošača. Tako je moguće da i sada Sud EU ipak prihvati svoju nadležnost, i odluči o predmetu – podsjećaju u Udruzi Franak te konačnu odluku Suda EU očekuju tijekom proljeća.
