jednokratno novčano primanje

Dobra vijest za umirovljenike: Druga isplata COVID dodatka počinje 15. srpnja

Zagreb: Kad se nađeš sa prijateljicom, a ona te iznenadi sa buketićem cvijeća
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/4
13.07.2021.
u 13:50

Za drugu isplatu osigurano je ukupno 38.909.600 kuna

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) izvijestio je kako će druga isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 početi 15. srpnja. 

COVID dodatak u drugoj isplati dobit će 57.468 korisnika mirovine koji uz mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj primaju i mirovinu iz inozemstva, kao i korisnici hrvatske mirovine, koji su navršili razdoblja osiguranja u inozemstvu, ali do sada nisu ostvarili pravo na inozemnu mirovinu i koji su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. lipnja dostavili dokaz o svoti inozemne mirovine ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu, navode iz HZMO-a te dodaju kako su drugom isplatom obuhvaćeni i korisnici kojima su postupci ostvarivanja prava na mirovinu bili u tijeku, a kojima je pravo na isplatu mirovine priznato 31. ožujka 2021. ili ranije i koji su zatečeni u isplati 15. lipnja 2021.

Za drugu isplatu osigurano je ukupno 38.909.600 kuna, a iznos jednokratnog novčanog primanja prema iznosu ukupnog mirovinskog primanja iznosi: 

  • Za 7742 korisnika mirovine kojima su ukupna mirovinska primanja do 1.500 kuna isplatit će se 1.200 kuna jednokratno, i za to je osigurano 9.290.400 kuna
  • Za 9950 korisnika mirovine kojima su ukupna mirovinska primanja u iznosu od 1.500,01 do 2.000 kuna isplatit će se 900 kuna jednokratno, i za to je osigurano 8.955.000 kuna
  • Za 23.769 korisnika mirovine kojima su ukupna mirovinska primanja u iznosu u iznosu od 2.000,01 do 3.000 kuna isplatit će se 600 kuna jednokratno, i za to je osigurano 14.261.400 kuna
  • Za 16.007 korisnika s ukupnim mirovinskim primanjima od 3.000,01 do 4.000 kuna jednokratno će se isplatiti 400 kuna, i za to je osigurano 6.402.800 kuna.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske uređena je isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine ostvarene u RH u obveznom mirovinskom osiguranju koji imaju prebivalište u RH, pod uvjetom da im mirovina ne prelazi iznos od 4.000 kuna te korisnicima kojima se uz mirovinu ostvarenu u RH isplaćuje i mirovina iz inozemstva, pod uvjetom da im ukupno mirovinsko primanje u RH i inozemstvu, isplaćeno za ožujak 2021., ne prelazi iznos od 4.000 kuna.

Korisnici koji dio mirovine primaju iz inozemstva za isplatu COVID dodatka trebali su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. lipnja 2021. dostaviti dokaz o iznosu mirovine za ožujak 2021. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja putem online obrasca odnosno poštom ili osobno područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta. Isto tako, korisnici koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu, trebali su do 30. lipnja 2021. na online obrascu ili tiskanici za dostavu podataka o visini inozemne mirovine označiti polje – Izjavljujem da ne primam inozemnu mirovinu te tiskanicu potpisati i dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, podsjećaju iz HZMO-a. 

Komentara 30

IK
ikbmibm
23:12 13.07.2021.

Za ni jednu vladu, do Plenkovićeve ,1.6. milijuna pezionera nije bilo briga,što kopaju po kontejnerima. Sad i oni koji nisu radili ni dana u zivotu imaju nacionalnu mirovine.

ST
stefj
17:33 13.07.2021.

Nikada mi nije bilo jasno kakva je razlika za umirovljenike bio Covid ili ne, kakve su oni imali dodatne troškove. OK, trebalo je kupiti glasove za izbore, Covid je tu dobar izgovor... No, to je ta lakoća trošenja naših novaca i novaca naših praunuka... U zadnjih 21 godinu zadužili smo se za preko 300 milijardi. Od tog zaduženja rasle su plaće, prava i broj ljudi u javnim strukturama, a realni sektor se samo smanjivao. Sve manje ljudi zarađuje novac i stvara novu vrijednost, a sve veći broj taj novac troši... Došli smo do toga da javni sektor ima više plaće od realnog, i to 40%. Došli smo do toga da se više može "zaraditi" nekom formom i stečenim pravom, nego znanjem i radom. Zadnji događaji, tj. izbori, pokazuju nam da se više isplati derati na ulici, nego učiti i raditi... Shodno tome, možemo i pretpostaviti gdje će se naš novac trošiti, koje interesne skupine će jedine imati koristi od toga... I onda netko ovdje vidi neku budućnost? Zapravo, zašto bi se netko školovao, i to na nekom težem STEM(M) području, osim da ode van?

AM
Axis Mundi
02:57 14.07.2021.

Meni nije jasno zašto 1 kuna čini razliku, pa kad netko prijeđe zacrtanu granicu, onda je kažnjen nedobivanjem nekog dodatka? Umirovljenici možda jesu, možda nisu imali posebne troškove ovih mjeseci, ali ako se taj dodatak "daje umirovljenicima", onda bi trebalo svima jer to što netko ima mirovinu veću od te zacrtane granice (a nije bio saborski zastupnik i sl.), ne znači da mu je život automatski lakši, jefitniji itd, možda ima veće režije, nema (više) supružnika, možda ovo, možda ono...Kad se u Zagrebu dijelila "nagrada" od 56000kn za treće dijete nije se, koliko mi je poznato, gledalo na to je li majka formalno nezaposlena, "obična radnica" ili realno bogata osoba, neovisno je li sama zaradila ili zarađuje pozamašne iznose ili je bogat suprug u pitanju, čak štoviše, imovinsko stanje se niti ne spominje u uvjetima za podnošenje zahtjeva. U moru naših nelogičnosti, što se ne bi našla još jedna.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije