U Hrvatskoj su prošle godine obavljena 785.392 CT i MR pregleda, koje je u 89 posto slučajeva financirao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), objavio je u četvrtak Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Prošle je godine obavljeno 489.520 CT-pregleda te 295.872 MR-pregleda, a 11 posto pregleda nije financirao HZZO (88.811 pregled), navodi se u dodatnim pojašnjenjima podataka iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2022. godinu.
U Ljetopisu se ne specificira koliko je tih pregleda obavljeno u javnim a koliko u privatnim zdravstvenim ustanovama. U odnosu na godinu ranije, 48 posto više MR pregleda plaćeno je privatno, ali i 33 posto više MR pregleda financirao je HZZO. Na navedene podatke dodatno je reagiralo Ministarstvo zdravstva koje ističe svoje napore na skraćivanju dugih lista čekanja u javnim zdravstvenim ustanovama, u kojima se posebno dugo čeka na MR pretragu.
U Ministarstvu kažu da se po svakoj ustanovi prati broj dijagnostičkih postupaka na koje se čeka duže od 250 dana kao i iskorištenost uređaja po ustanovama. Cilj je da se na dan 31. prosinca ove godine niti na jedan dijagnostički postupak ne čeka duže od 270 dana (devet mjeseci). Ravnateljima bolnica ukazuje se na potrebu organizacije rada u dvije smjene kako bi se u danu obradilo više pacijenata i time skratile liste čekanja i povećala iskoristivost dijagnostičkih uređaja.
VEZANI ČLANCI:
Bolnice će od rujna na webu morati objavljivati liste čekanja
Primjerice, u jednoj općoj bolnici u prosjeku se dnevno obradi 31 pacijent na MR uređaju, dok se u drugoj općoj bolnici na istom takvom uređaju u prosjeku dnevno obradi 18 pacijenta. U MIZ-u kažu da se sve prati, od analize distribucije budućih termina do analize podataka o količini izvršenih postupaka u jedinici vremena.
Uočeno je da pojedini specijalist kliničke radiologije godišnje odradi 105 DTP postupaka MR-a, ali isto tako u istoj bolnici njegov kolega radi samo 18 DTP postupaka MR-a. Na temelju navedenih podataka, ravnateljima se ukazuje na nejednoliku učinkovitost pojedinih liječnika u pružanju zdravstvenih usluga.
Ministarstvo ističe da će liste čekanja ubuduće morati raspolagati informacijom o prvih pet slobodnih termina te da će svaka bolnica do kraja rujna mora objavljivati na svojim web stranicama podatke o listama čekanja i prvim slobodnim terminima. Radi postizanja veće transparentnosti ukinuta je mogućnost uzimanja predbilježbi i dodjeljivanja okvirnog termina te se od bolnica zahtijeva prikaz svih termina za cjelokupno radno vrijeme bez obzira na vrstu postupka na koji se naručuje.
VIDEO: Marin Miletić: "Što Republika Hrvatska čini za BBB u Ateni?”
Hrvatsko zdravstvo pogodno je zbog lista čekanja sigurno dočekati smrt. Dali se te institucije mogu zvati zdravstvom?