Hrvati se najviše plaše nezaposlenosti i siromaštva, Makedonci strahuju
od rata i konflikta, a Rumunji imaju noćne more zbog siromaštva. Takve
su odgovore dali građani tranzicijskih država u istraživanju IDEA-e,
koje je pokazalo da velik dio populacije u tranzicijskim državama
osjeća siromaštvo i ne očekuje znatnija poboljšanja svoga materijalnog
položaja. Strah od nezaposlenosti najprisutniji je kod Hrvata i Bugara.
Hoće li pristupanje EU donijeti veća poboljšanja?
Ne postoji nijedan analitičar koji vjeruje da Hrvatska može spustiti
stopu nezaposlenosti ispod 10 posto u idućem desetljeću, ili ozbiljnija
ekonomska analiza. Ovih se dana ljudi počinju privikavati i na
financijske izdatke u zdravstvu, a novi samo što nisu došli. Dob za
umirovljenje već je pomaknuta na 65 godina za muškarce i 60 za žene,
uvjeti otpuštanja i zapošljavanja pojednostavnjeni su.
Ne trebaju se građani bojati procesa pristupanja EU jer će samo
profitirati komentira Vera Babić, državna tajnica za rad i
zapošljavanje, koja je u skupini hrvatskih pregovarača s EU.
Hrvatski socijalni model sukladan je europskom, imamo slična
rješenja i koncepciju, ali moramo osnažiti institucije i zakone
dodaje V. Babić. Vjeruje da će se vrlo brzo i u nas povesti rasprava o
novom povećanju dobi za umirovljenje.
Nema promjena
Nije se dogodilo ništa što bi smanjilo razloge za promjene,
natalitet je i dalje mali, a izdaci za mirovine stalno rastu. Belgija
sada uvodi kaznene bodove za ranije odlaske u mirovinu, a druge države
najavljuju da će povećati dob za umirovljenje na 67 godina ističe
V. Babić.
Ne budemo li drukčije radili, nitko nam neće povećati ni plaće ni
mirovine, ali će se povećati izdaci za zdravstvo, izdaci za obrzovanje,
izdaci za korištenje javnih dobara jer će postojati pritisak da se
preuzme standard EU komentira dr. Ljubo Jurčić.
Države koje su sada s plaćama i standardom dva puta ispod nas,
kao što su Rumunjska, Češka ili Bugarska, ići će prema gore, a nas će
pritiskati dolje. Privatni kapital neće plaćati metalskog radnika u
Hrvatskoj 8 do 10 eura na sat ako istog tog radnika može dobiti za
tri-četiri eura u Slovačkoj komentira dr. Jurčić. Napominje da
integracije želi poslovni sektor koji traži veće tržište.
Isto je i s Hrvatskom. Inicijativa za njezino uključenje u EU
došla je od uvoznog lobija i multinacionalnih korporacija koje zanima
tržište i koji ne žele nikakva ograničenja tvrdi Jurčić te dodaje
da se interes kapitala poklopio s interesom političara koji su "iz
svojih razloga izabrali asimilaciju umjesto izgradnje vlastite politike
razvoja i uklapanja u EU s drugih pozicija".
Slično misli i dr. Branimir Lokin koji smatra da ni Hrvatska ni Europa
nemaju odgovor kako se nositi s globalnom konkurencijom u svijetu u
kojem su SAD, Kina i Japan glavni igrači.
Neobranjivo stanje
Mi smo došli u stanje koje je teško obranjivo, vanjski dug iznosi
83 posto bruto domaćeg proizvoda, što je previsoko, bez obzira na to
što imamo stabilnu financijsku situaciju, tristo tisuća radnika trajno
je nezaposleno, demografski propadamo. Ne može se sada ići na potpunu
liberalizaciju tržišta i ukidanje socijalne mreže jer to Europa od nas
traži. To nije izlaz kategoričan je Lokin koji smatra da Europa
ne može bez socijalne ravnoteže jer je ta ravnoteža civilizacijski kod
kontinenta. No upravo to događa se, smanjuju se socijalne naknade i
izdaci za nezaposlene, a povećavaju porezi.
Kao i u svakoj drugoj integraciji, i u EU će najbolje proći oni
koji su najjači, oni koji su najrazvijeniji. Kako bi se slabijima
nadoknadio gubitak, osnivaju se kompenzacijski fondovi. No u tim
fondovima nikad nema toliko novca da bi se potpuno poništila
neravnomjerna raspodjela. Države koje same ne porade na vlastitim
probicima ne mogu računati s time da će im se gubici nadoknaditi
automatizmom komentira Jurčić.
Vjeruje da će Hrvatska profitirati na nekim punktovima jer će se
dogoditi proboji kojih ne bi bilo da nije početka pregovora.
Efekti administrativnog pristupanja EU bit će mali i
kratkotrajni, što najbolje ilustrira stanje s dionicama na našim
burzama, čiji je rast bio kratkog daha. Dugoročno, u EU će profitirati
obrazovaniji sloj građana, ljudi koji govore strane jezike lako će se
zapošljavati, ali strane će kompanije ostalu radnu snagu stalno gurati
i uspoređivati s državama u okruženju, kao što su Srbija, Rumunjska ili
Bugarska uvjeren je Jurčić.
Hrvatska možda bez ograničenja
Kad je u pitanju protok radne snage, Hrvatima bi se, dodaje Vera Babić, brzo moglo otvoriti veliko tržište rada. Jer, prethodno proširenje pokazalo je da se nije dogodila migracija radne snage s istoka na zapad, čega su se bojale stare članice, već su se tvornice preselile na istok u potrazi za jeftinijom radnom snagom, što im baš i nije po volji. Stoga se i zabrana zapošljavanja radnika iz novih članica pokazala suvišnom, pa bi se moglo dogoditi da Hrvatska prođe bez ikakvih ograničenja.
