I naši poljoprivrednici imaju teškoća zbog bescarinski uvezenog ukrajinskog žita, a mi kao države imamo problem s načinom na koji je Europska komisija riješila to pitanje s Poljskom, Mađarskom, Slovačkom i Bugarskom. Takvu poruku, prepričanu nešto slobodnijim, nediplomatskim rječnikom, poslalo je 12 članica EU, među kojima i Hrvatska, u pismu koje je jučer upućeno Europskoj komisiji.
Dvije sporne stvari
Sve je počelo nakon što su članice EU koje graniče s Ukrajinom u travnju jednostranim nacionalnim mjerama suspendirale ratni režim bescarinskog uvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Pošto su te nacionalne mjere bile nezakonite, jer je trgovinska i carinska politika dio ovlasti europskih (a ne nacionalnih) institucija, Europska komisija panično je tražila rješenje koje je na kraju predloženo u obliku financijske pomoći za te četiri države u iznosu od dodatnih 100 milijuna eura, te u dopuštanju tranzita, ali ne i ostanka, ukrajinskih žitarica kroz te granične države. Takvo rješenje uznemirilo je ostale članice EU, koje su sada i formalno prigovorile.
Hrvatska je među njima, a argumenti svih tih zemalja svode se na dvije stvari. Prvo, da poljoprivredni proizvođači i u drugim članicama Unije, a ne samo onima koje graniče s Ukrajinom, osjećaju negativne posljedice slobodnog uvoza ukrajinske robe koja preplavljuje europsko tržište. Hrvatski predstavnici strahuju da će žito i druga roba u većoj mjeri završavati u zemljopisno sljedećim državama članicama EU ako se provede odredba o zabrani ostanka te robe u graničnim državama. I drugo, da ne mogu četiri granične države članice EU imati privilegirani položaj u rješenjima koja provodi Europska komisija, već svih 27 članica mora biti tretirano ravnopravno i solidarno. Neslužbeno doznajemo da je na nedavnom sastanku ministara poljoprivrede u Vijeću EU upravo hrvatska ministrica Marija Vučković održala najoštriji govor o tom pitanju. Poručila je da europsko tržište funkcionira kao sustav spojenih posuda te da se ne može u jednom dijelu djelovati tako netransparentnim potezima i pritom ne očekivati da će to imati posljedice i na druge.
Uz Hrvatsku su pismo Komisiji potpisale i Francuska, Njemačka, Grčka, Slovenija, Irska, Austrija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Estonija i Danska. Neke od tih zemalja ne skrivaju nezadovoljstvo zbog, kako kažu njihovi predstavnici, "dvostrukih standarda" ponajprije Poljske, koja snažno zagovara solidarnost s Ukrajinom, a u ovom slučaju ponaša se poprilično sebično i nesolidarno. Općenito, sve zemlje potpisnice nezadovoljne su i činjenicom da su četiri granične države na neki način nagrađene nakon što su uvele nezakonite jednostrane restrikcije. Umjesto da se pokaže da takvi nezakoniti potezi ne mogu biti isplativi, predloženim rješenjem Komisija je praktički legalizirala njihove nezakonite poteze i još ih planirala financijski nagraditi.
Države potpisnice prosvjednog pisma jučer su zaustavile izglasavanje europske odluke o usmjeravanju dodatnih 100 milijuna eura pomoći u granične članice. Što će se dalje događati, nitko ne zna. Kako će problem biti riješen, tek će se vidjeti. Ali u svim tim razgovorima iza zatvorenih vrata, koji se vode mjesecima i sada su buknuli i postali javno vidljiviji, pazilo se da EU i njezine članice ne stvore dojam da su posvađane zbog ukrajinskog žita jer je ideja slobodnog tranzita te robe kroz EU bila oblik pomoći Ukrajini u situaciji kad je izvoz žitarica Crnim morem bio zaustavljen ruskom agresijom i blokadom luka.
Vratiti se pravilima
"Kao u svim dimenzijama naše potpore, imperativ je osigurati da Europska unija bude ujedinjena i da naše razlike ne idu na ruku Rusiji, posebno po ovom konkretnom pitanju, gdje Rusija prijeti da neće produljiti Crnomorsku inicijativu za žito", piše u pismu koji su potpisali ministri poljoprivrede 12 država članica. "Pozivamo Komisiju da se vrati transparentnoj proceduri u skladu s utvrđenim pravilima unutar funkcioniranja EU i njezinih članica".
