Talijanska vlada Mattea Renzija želi uvesti mjere prema kojima bi se zaposlenicima u javnoj upravi moglo dati otkaz u roku od 48 sati ako ih se uhvati da nisu na svome radnom mjestu. Prošlog su ljeta zaposlenici u upravi grada Sanrema dolazili, pa i u kupaćim gaćama, provući svoju karticu na ulaznim vratima kao da su otišli na radno mjesto, a odlazili su na plažu, na tržnicu... Snimljeni su videokamerama postavljenima na ulazu, a snimke su prikazane u informativnim programima.
Javnost traži oštre mjere
Bilo je onih koji su dolazili s više kartica, dakle provlačili su ih i za prijatelje, koji su bili na barkama ili se zabavljali na drugi način. Javnost je tražila oštre mjere protiv neradnika. Inače, zaposlenici u javnim službama izostaju s radnog mjesta čak 15 posto više od zaposlenika u privatnim tvrtkama. Osim toga, vrlo je teško dati otkaz nekome zaposleniku u javnim službama. Proteklih dana otkrilo se i kako su kustosi muzeja u Rimu u svoje radno vrijeme bili na drugim mjestima, a neki su čak radili drugdje, a primali plaću zaposlenika u muzeju.
Sindikati, na čelu sa sindikalnom konfederacijom CGIL i njezinom tajnicom Susanom Camusso, napadaju Renzija i kažu kako je njegova ideja samo propaganda jer već postoji zakon po kojem se prevarante može kazniti otkazom. Istina, zakon postoji, ali treba u prosjeku proći 102 dana prije negoli se nekome otkaže, ali i nakon toga preko sudskih žalbi, mnogi su vraćeni na posao. Prema tom zakonu, na primjer, u 2013. godini otpušteno je 219 osoba od 7000, koliko ih je bilo pod istragom kao prevaranti.
Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN), kaže da si u današnje vrijeme u Hrvatskoj službenici ne mogu dopustiti takvo ponašanje kao u Italiji te da se dolazak i odlazak na posao većinom prati elektroničkom evidencijom. Pritom napominje da je kod nas učestalo kašnjenje ili raniji odlazak s posla te napuštanje radnog mjesta tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog zakonom kvalificirano kao lakša povreda službene dužnosti, za koju su sankcije opomene i smanjenje plaće 10 posto. Nedolazak na posao dva do četiri dana zaredom teža je povreda dužnosti, o kojoj onda odlučuje službenički sud. Ako se službenik ne pojavi pet dana na poslu, onda mu slijedi automatski otkaz.
Na sekundu, ali je dolazio
Kuhar se slaže s Renzijevom idejom u slučajevima kad se ustanovi da se službena dužnost u obliku kašnjenja ili neopravdanog odlaska s radnog mjesta krši na dulje razdoblje. U Hrvatskoj je 2014. bio aktualan slučaj zaposlenika Ministarstva vanjskih poslova Andrije Raspudića koji je na posao svaki dan dolazio, ali se na njemu vrlo kratko zadržavao, nekad samo 26 sekundi. MVP mu nije mogao dati otkaz jer je formalno svaki dan dolazio na posao, ali mu je obustavio isplatu plaće. Raspudić je otkaz dobio tek kad se pet dana zaredom nije pojavio ni sekundu na svom radnom mjestu. •
>> HURS: Uvođenje radne obveze kršenje je Ustava
Ovako nesto treba uvesti i kod nas posto 70% ljudi koji rade provode radno vrijeme za kupovinu ili obavljanju drugih privatnih poslova i postoji jos jedna stvar sto nam je ostala iz komunizma a to su famozni gableci koji se praktikuju izmedju 10 i 11 sati sto svi volimo, dok mnoge druge obicaje iz komunizma smo odbacili kao lose !! vrijeme je da se promjene ti radnicki obicaji pa cemo imati manje izgubljenih radnih sati !!