Objava odličnih poslovnih rezultata Ine za prošlu godinu, koje su ostvarili unatoč ograničenju cijene plina i naftnih derivata, odjeknula je u domaćim gospodarskim krugovima. Nije im očito naškodio ni skandal oko prodaje plina, a zanimljivo je da će upravo ta kompanija platiti najveći porez na ekstradobit. Podsjetimo, Ina je prošli tjedan izvijestila da je lani ostvarila neto dobit od 1,9 milijardi kuna, što je za 615 milijuna kuna ili 47,8 posto više u odnosu na 2021., a investicijske aktivnosti bile su najveće u posljednjih deset godina.
– To je lako objasniti. Ina ima dobru proizvodnju i prodaju nafte i na tome su zaradili puno novca. Plin su prodali po korektnim cijenama. Međutim, što se tiče poslovnih rezultata, moglo je biti i bolje. U odnosu na ostale naftne kompanije, koje su imale zlatnu godinu, to i nije tako puno – kaže energetski stručnjak, bivši resorni ministar Davor Štern.
Štern ističe da njega kao bivšeg generalnog direktora Ine brine to što je 2022. bila godina s najmanjom preradom u povijesti kompanije. – Kada sam odlazio iz Ine, prerada je bila skoro 6 milijuna tona godišnje, a prošle godine oko 2,3 milijuna. To znači da je rafinerija više stajala nego radila. Tu se izgubilo dosta novca, jer su rafinerijske marže bile visoke. Osim toga, šteta je da industrijski pogoni u Hrvatskoj stoje, a nafta se prodaje u Mađarsku po cijenama koje nisu transparentne – upozorava Štern.
Ekonomski analitičar Damir Novotny napominje da se u izvješću o Ininu poslovanju govori o apsolutnim rezultatima. Međutim, kada bi se to izvješće relativiziralo uzimanjem u obzir stope inflacije, ne bi se moglo govoriti o najboljim rezultatima u povijesti.
– Inflacija je bila visoka, što je Ina očito dobro iskoristila. Naime, limitiranje cijena odnosilo se samo na jedan dio njihove proizvodnje, dok su kvalitetniji proizvodi koji imaju nekakve dodatke prodavani po normalnim cijenama, koje su bile relativno visoke – kaže Novotny.
Analitičar podsjeća da je Ina najveći distributer goriva, odnosno naftnih derivata u Hrvatskoj. Dominantni su na tržištu, s više od 60 posto benzinskih crpki, a kad bi se gledalo gdje su locirane, moglo bi se, kaže, govoriti i o 90 posto prometa. Novotny dodaje kako potrošnja unatoč visokim cijenama nije padala, štoviše rasla je, jer je potražnja turističkog tržišta bila veća nego što se očekivalo, a i struktura tih turista išla je u korist naftne kompanije.
– Stoga, rekao bih da je Ina iskoristila sve te tržišne okolnosti i inflaciju za ostvarivanje vrlo dobrih rezultata koji, po meni, dolaze prije svega iz distributivnog, odnosno trgovačkog posla – zaključio je Novotny.
VIDEO Jugo 45 - smiješni mali auto koji je nadživio zemlju u kojoj je rođen
