Europska komisija prognozira da će inflacija u Hrvatskoj ove godine iznositi 3,5 posto, točno onoliko koliko će biti i prosjek stope inflacije u svim članicama eurozone. Prosjek u cijeloj EU bit će 3,9 posto, a najveće stope inflacije očekuju Poljsku, Litvu, Estoniju i Bugarsku, sve iznad 6 posto. Najmanje stope inflacije u eurozoni ove godine očekuju Maltu (2,1 posto), Portugal (2,3 posto) i Finsku (2,6 posto).
Prognozirana stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj 2022. iznosi 4,8 posto, nakon što je u 2021. godini, prema prognozi Komisije, iznosila 10,5 posto i bila druga najveća stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji, odmah poslije Irske (13,7 posto). Treću najveću stopu rasta u EU 2021. bilježi Grčka (8,5 posto), a prosjek rasta u prošloj godini i u eurozoni i u EU bio je 5,3 posto.
Sve su to podaci iz danas objavljenog paketa zimskih ekonomskih prognoza Europske komisije, u kojem najviše pozornosti izaziva prognoza inflacije, zbog pritiska rasta cijena energenata koji je trenutačno vrlo velik. U 2023. se, prema prognozama Komisije, očekuje pad inflacije, pa bi tako u Hrvatskoj stopa inflacije u idućoj godini trebala biti 3 posto, a u eurozoni prosječno 2,7 posto.
– Gospodarstvo Europske unije nadoknadilo je razinu izgubljenu u krizi zahvaljujući uspješnim kampanja cijepljenja i koordiniranoj politici ekonomske podrške. Nezaposlenost je na rekordno niskoj razini. To su velika postignuća. S obzirom na to da pandemija i dalje traje, naš trenutačni izazov je zadržati oporavak na dobrom putu. Značajan porast inflacije i cijene energije sa zastojima u lancu dobave i na tržištu rada usporavaju rast. Gledajući unaprijed, ipak očekujemo da ćemo ubaciti u višu brzinu kasnije tijekom ove godine, kako budu slabili neki od tih zastoja – komentirao je najnovije prognoze potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis.
Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe, a nastala je kao ideja Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije koji su se obvezali saslušati Europljane i na temelju dobivenih preporuka poduzeti daljnje korake u okviru svojih nadležnosti. Na Konferenciji mogu sudjelovati europski građani i građanke iz svih segmenata društva i svih dijelova Unije, pri čemu mladi imaju središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta. Pravo na sudjelovanje imaju i europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i civilna društva i druge organizacije koje žele organizirati događanja i doprinijeti idejama. Svi sudionici i sudionice dužni su poštovati vrijednosti utvrđene u Povelji o načelima.
Konačni ishod Konferencije bit će predstavljen u obliku izvještaja zajedničkom predsjedništvu, a tri institucije odgovorene za Konferenciju će u kratkom roku procijeniti na koji način učinkovito odgovoriti na izvještaj, svaka u okviru svojih nadležnosti.
Digitalna platforma okosnica je konferencije jer ona omogućuje da se svi uključe i iznesu svoja mišljenja o konferenciji, a uz to se mogu podijeliti razmišljanja o Europi i potrebnim promjenama, vidjeti mišljenja drugih, pronaći događanja u svojoj blizini ili organizirati vlastito događanje te pratiti tijek i ishod Konferencije. S obzirom da je poseban naglasak Konferencije o budućnosti Europe na mladima, primarno se potiču studenti na sudjelovanje u davanju svog mišljenja organizatorima i sudionicima konferencije, a ona će se potom prezentirati na službenoj platformi.
*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.
Video: I cijene kave lete u nebo: Pripremite se na poskupljenja omiljenog napitka do travnja
Očigledno je da ne vjeruje nitko u te cifre.