Premijer Andrej Plenković u velikom novogodišnjem intervjuu odgovorio je na pitanja o kupnji Ine, može li si Hrvatska dopustiti tako krupnu investiciju, o odnosu s Mostom, o stanju u HDZ-u, odnosima sa Srbijom i Rusijom... Pitali smo ga i o tome kako u političkom i ekonomskom smislu vidi 2017. godinu i kako će se lokalni izbori odraziti na odnos HDZ-a i Mosta u Vladi.
Kako u političkom smislu procjenjujete 2017. godinu, hoće li Vlada HDZ-a i Mosta preživjeti turbulentno razdoblje predstojećih lokalnih izbora?
Na lokalnim izborima Hrvatska demokratska zajednica bit će uvjerljiv pobjednik, pogotovo u županijama, a krupan iskorak očekujem u velikim gradovima. Za Vladu je sljedeća godina ključna kako bi se ostvarili temeljni ciljevi programa – stabilan gospodarski rast, povećanje zaposlenosti te uspostava učinkovitih mjera demografske politike, uz zaštitu društvene solidarnosti.
Posebnu pozornost posvetit ćemo stvaranju poticajnog poslovnog okruženja s privatnim sektorom kao glavnim generatorom rasta. Inzistirat ću na političkoj stabilnosti Vlade i parlamentarne većine, koja je preduvjet uspjeha u kreiranju i provođenju javnih politika.
Koji će vam biti ključni projekti i potezi?
Nakon dva izrazito sadržajna mjeseca rada moje Vlade, kao i najvećeg rasta u proteklih osam godina od 2,9% u trećem tromjesečju 2016., naši su planovi za 2017. ambiciozni. Hrvatsko gospodarstvo bit će naša glavna zadaća u 2017. U tom kontekstu usvojena porezna reforma rasteretit će poduzetnike, a omogućit će veći prihod građanima.
Osnovni osobni odbitak u porezu na dohodak diže se na 3800 kuna za sve porezne obveznike, uz demografski progresivan koeficijent osobnog odbitka za djecu. Porezna stopa poreza na dobit smanjuje se s 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%.
Multiplikativni učinak takvih promjena procjenjuje se na 0,5% BDP-a i tijekom sljedeće godine imat će bitnu ulogu u jačanju hrvatskog gospodarstva i podizanju standarda građana. Nastavit ćemo i s ostalim mjerama za povećanje konkurentnosti i pravne sigurnosti kako bismo potaknuli domaće i inozemne ulagače.
Planom normativnih aktivnosti za 2017., koji je usvojen u četvrtak, predviđeno je donošenje 63 reformska zakona u 5 prioritetnih područja: poticajno poslovno okruženje, poljoprivreda, turizam i održivi razvoj; pravedniji socijalni sustav i tržište rada; učinkovita javna uprava i modernizacija pravosuđa; dostojanstvo hrvatskih branitelja i učinkovit sustav domovinske sigurnosti; jačanje sustava znanosti, obrazovanja i snažniji razvoj sporta.
Apsolutna top tema je Ina, na Badnjak ste obavijestili javnost da je Hrvatska izgubila arbitražu u Ženevi i da Vlada ide u otkup dionica Ine od MOL-a. Kojim točno modelom mislite otkupiti Inine dionice a da to ne poveća javni dug i deficit proračuna?
Od početka rada Vlade razmatramo opcije za Inu. U fazi smo stručnog i pravnog perfektuiranja modela radi postizanja širokog političkog konsenzusa u Hrvatskoj. Planirani model financiranja kroz inicijalnu javnu ponudu dionica HEP-a udovoljava svim bitnim ciljevima koje smo postavili u strateškom definiranju otkupa cjelokupnog MOL-ova udjela u Ini.
Inicijalnom ponudom dionica HEP-a hrvatskim građanima, mirovinskim fondovima i drugim zainteresiranim investitorima osigurat će se sredstva za otkup dionica Ine bez povećanja javnog duga. Istodobno, Hrvatska će osigurati potpunu kontrolu nad obje bitne energetske kompanije i to tako da se čuva njihov investicijski potencijal.
S druge strane, hrvatski će građani dobiti priliku kupnje visokokvalitetne dionice, odnosno priliku da sudjeluju u rezultatima daljnjeg rasta i razvoja tih kompanija. Radi se stoga o modelu koji osigurava pozitivne učinke za hrvatsko gospodarstvo i za građane.
Što će se sada događati s arbitražom u Washingtonu, veliki su izgledi da i nju izgubimo?
Prema informacijama pravnih zastupnika, odluka pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu očekuje se iduće godine i ne želim nagađati o njenu sadržaju.
Reakcije pojedinih stručnjaka – ekonomista, energetičara itd. – nisu pozitivne na odluku da Vlada otkupi Inine dionice. Kako to komentirate?
Transakcija otkupa dionica Ine i paralelno provođenje inicijalne javne ponude dionica HEP-a sigurno je najkompleksnija financijska transakcija u hrvatskoj povijesti. Kao i u svakoj drugoj poslovnoj transakciji, postoje rizici. Međutim, naša je ocjena da njezine pozitivne posljedice znatno premašuju eventualne nedostatke.
Riječ je o modelu financiranja koji isključuje povećanje javnog duga. Sastavni je dio tog paketa i donošenje zakona o upravljanju strateškim energetskim kompanijama kojim će se osigurati najviši standard stručnosti i djelotvornosti u upravljanju tim kompanijama.
Dovršetak otkupa dionica Ine od MOL-a ni na koji se način ne smije shvatiti kao znak za političko upravljanje kompanijom. Upravo suprotno, profesionalnost i kompetencije u upravljanju moraju se podići na razinu najboljih svjetskih praksi.
Želim jasno reći da je ta transakcija stvar dioničara. Uprava i menadžment moraju se maksimalno profesionalno koncentrirati na poslovanje i dobrobit kompanije, a tako i Nadzorni odbor sukladno svojim zakonskim ovlastima.
Čekaju nas lokalni izbori, kako će biti voditi Vladu i voditi kampanju s obzirom na to da će i HDZ-u i Mostu biti cilj što bolji rezultati na lokalnoj razini?
Suradnja HDZ-a i Mosta na nacionalnoj razini čvrsta je i korektna. Predstojeća politička utakmica na lokalnoj razini neće se odraziti na stabilnost i odlučnost Vlade u nastavku provedbe reformi.
Kako ste dosad zadovoljni suradnjom s Mostom?
Uspostavili smo kvalitetan odnos suradnje i međusobnog povjerenja. Nakon relativne pobjede na parlamentarnim izborima, HDZ je izabrao Most kao svog strateškog partnera kako bi formirao parlamentarnu većinu i Vladu.
Naši izborni programi u velikoj su mjeri komplementarni, a u postizbornim pregovorima pretočeni su u Program Vlade koji zajedno provodimo, uz potporu zastupnika nacionalnih manjina.
Božo Petrov je kao državni dužnosnik zatražio kredit uz subvencije državne agencije APN. Smatrate li to primjerenim budući da je s druge strane Most inzistirao da se dužnosnici izuzmu od povećanja plaća nakon porezne reforme?
Smatram da se, uz povećanu razinu odgovornosti i transparentnosti prema javnosti, državnim dužnosnicima ne bi trebalo zabranjivati sudjelovanje u javnim programima koje pod jednakim uvjetima i kriterijima odabira mogu koristiti svi građani Republike Hrvatske.
Biste li vi zatražili takav kredit da gradite kuću?
Ne gradim kuću.
Očekivalo se da će imenovanje novih uprava javnih poduzeća ići brže? Gdje je zapelo?
Sve se priprema temeljito i studiozno, a u koordinaciji Ministarstva državne imovine. Javna poduzeća treba temeljito poslovno i financijski restrukturirati, za što je nužno imenovati profesionalne uprave.
Upravo kako bi se omogućilo redovito poslovanje društava prije provođenja javnih natječaja na kojima će se uprave birati, kao privremeno tranzicijsko rješenje uvedena je mogućnost imenovanja članova uprava i nadzornih odbora na šest mjeseci.
Hoćete li kao bivši premijer Tihomir Orešković osobno nadgledati sve procese vezane za Inu?
Da. U procesu koji je pred nama koordinirat ću donošenje političkih i strateških odluka. Ta tema zahtijeva političko vodstvo predsjednika Vlade.
Vlada je predložila, Sabor usvojio proračun za 2017. godinu, a iz oporbe su stigli prigovori da je taj financijski plan previše rastrošan. Je li?
Proračun koji je pripremljen i usvojen u manje od dva mjeseca od početka mandata Vlade kvalitetan je i racionalan. Prigovori iz opozicijskih redova o rastrošnosti su deplasirani jer se planirani deficit smanjuje na razinu od 1,6% BDP-a, čime se približavamo izlasku iz procedure prekomjernog proračunskog manjka.
Proračunom želimo ostvariti dva bitna cilja: nastavak pada udjela javnog duga u BDP-u te rast kreditnog rejtinga. Također, proračun prati učinke cjelovite porezne reforme kojom rasterećujemo građane i gospodarstvenike za najmanje 2,5 milijarde kuna kako bi svojim radom, idejama i inovacijama bili glavni pokretači novog vala zapošljavanja. Odredili smo jasne prioritete Vlade i na njih usmjerili povećane proračunske izdatke.
Osim aktivnih mjera za rješavanje stambenog pitanja mladih te povećanih rodiljnih i roditeljskih naknada, tu je i povećanje za obrazovanje, znanost i inovacije, za hrvatske branitelje, a nakon više godina raste i proračun Ministarstva obrane, na 1,23% BDP-a.
Temeljem opredjeljenja Vlade za razvijanje načela solidarnosti, odredili smo i povećanje minimalne plaće na 3276 kuna bruto, a nakon dogovora sa sindikatima usuglašen je i rast plaća državnim službenicima tijekom 2017.
Podsjećam da smo prije Božića isplatili božićnicu zaposlenicima u državnim i javnim službama u iznosu od 1250 kuna, bez rebalansa proračuna i prvi put nakon 2011. Vlada je mandat počela reformski vrlo odlučno, što su prepoznali i međunarodni partneri te kreditne agencije.
Naime, uspostavili smo ponovno političku stabilnost u Hrvatskoj, koja je bila glavna tema moje kampanje na unutarstranačkim izborima, kao i za izbore za Hrvatski sabor. Uz gospodarski rast, nakon devet godina izgledi hrvatskog kreditnog rejtinga su stabilni prema Standard and Poor’su, čime se otvara prostor prema dobivanju investicijskog rejtinga i posljedičnom smanjenju kamatnih stopa.
Oporavak domaćeg gospodarstva, ubrzani rast industrijske proizvodnje u studenome od 7 posto i povoljni makroekonomski trendovi, ali prije svega povjerenje hrvatskih birača, nameće veliku obvezu i odgovornost da nastavimo ovom dinamikom provedbu strukturnih i fiskalnih reformi radi jačanja zdrave ekonomije i podizanja životnog standarda.
Pripremljen je i jedinstven Zakon o pravima hrvatskih branitelja, nagađa se da će u njemu jednaka prava imati pripadnici HVO-a kao i pripadnici HV-a. Je li to točno?
Cilj donošenja jedinstvenog Zakona o hrvatskim braniteljima jest urediti uvjete i načine ostvarivanja prava koja prema više različitih zakona imaju hrvatski branitelji, kao najzaslužniji za pobjedu Hrvatske u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu te članovi njihovih obitelji. Prijedlog Zakon još je u izradi, a predstoji i postupak javnog savjetovanja. Intencija je da se riješi pitanje ostvarivanja prava i statusa najtežih stradalnika pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji, i to po dvije osnove – samom prijedlogu Zakona i putem sklapanja novog međudržavnog ugovora između RH i BiH.
Sa sindikatima je ipak dogovoren model povišice osnovica plaća, a u realnom sektoru najčešći je prigovor da upravo službenici u državnoj i javnoj upravi nisu niti osjetili krizu dok se u privatnom sektoru svako malo dijele otkazi?
Svjesni smo da su zaposleni u privatnom sektoru osjetili vrijeme krize. No, i službenici u državnoj i javnoj upravi su također podnijeli dio tereta. Proteklih godina smanjivale su se osnovica i koeficijenti, rezani su dodaci na plaću, ukinute su božićnice i regresi te su smanjene naknade za prijevoz.
Socijalno partnerstvo, za koje se zalaže ova Vlada, zahtijeva kontinuiran i konstruktivan dijalog, zajedničko djelovanje, međusobno poštovanje i povjerenje. Uspjeh pregovora sa sindikatima državnih službenika i namještenika proteklih dana pokazuje da je moguće postići dogovor i o najsloženijim socijalnim i financijskim pitanjima za koje godinama nije bilo rješenja.
Odlukom Vlade o uvećanju osnovice za obračun plaća zaposlenicima u javnim službama od 2%, dakle na 5211 kuna, željeli smo ih staviti u ravnopravan položaj, od 1. siječnja 2017., sa zaposlenicima u državnim službama.
I dogovor i Odluka su u skladu s predviđenim proračunskim sredstvima za plaće u idućoj godini. Stoga sam uvjeren da će i razgovori sa sindikatima javnih službi o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru, koji počinju u siječnju, rezultirati obostrano prihvatljivom rješenjem.
Hrvatska blokada pregovora Srbije s EU pokazala se učinkovitom, u kratkom vremenu Srbija je ipak potpisala sporazum o školskim udžbenicima za hrvatsku manjinu. Jeste li zadovoljni ishodom?
Hrvatska je jedna od najsnažnijih zagovornica nastavka proširenja EU, osobito na zemlje jugoistočne Europe, što je naš strateški interes. Postoji europska pravna stečevina koju države kandidatkinje moraju ispunjavati.
U konkretnom slučaju riječ je o rezervi na poglavlje koje se odnosi na kulturu i obrazovanje jer Srbija tada još nije bila ispunila preuzete obveze vezane za obrazovanje nacionalnih manjina.
Zadovoljni smo činjenicom da su stajališta hrvatske Vlade uvažena i da je ministar obrazovanja Republike Srbije potpisao anekse Memoranduma o suradnji u području izdavanja udžbenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina s Hrvatskim narodnim vijećem i Zavodom za udžbenike.
Time smo postigli precizno uređenje pitanja prijevoda udžbenika na hrvatski jezik i latinično pismo, kao i dodatnog sadržaja udžbenika te izbornih predmeta za nacionalnu manjinu. Takvo rješenje jamči zaštitu prava hrvatske nacionalne manjine u pogledu obrazovanja te ćemo detaljno pratiti dinamiku kojom će vlada Srbije ispunjavati preuzete obveze.
Na međunarodnom planu otvoreno je i pitanje hrvatskih odnosa s Rusijom nakon što ste u Kijevu ponudili Ukrajini pomoć u mirnoj reintegraciji. Dojam je da se Hrvatska zamjerila Rusiji, ali nije jasno zašto se toliko zaoštravaju odnosi. Možete li to objasniti, uostalom rekli ste da ste razočarani komentarima u Hrvatskoj nakon vašeg posjeta Ukrajini. Možete li to objasniti?
Posjet Ukrajini na treću obljetnicu početka Euromajdana, kao i susreti s najvišim ukrajinskim dužnosnicima, bili su vrlo uspješni i korisni za hrvatsko-ukrajinske odnose. Gospodarski forum na kojem je bilo više od 300 hrvatskih i ukrajinskih gospodarstvenika rezultirat će povećanjem trgovinske razmjene i međusobnih ulaganja.
Prenošenje naših postignuća u procesu približavanja EU ukrajinskim kolegama dobilo je svoj sustavan okvir, posebno glede provedbe Sporazuma o pridruživanju i harmonizaciji zakonodavstva.
Našoj ponudi o korištenju hrvatskog modela prigodom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (dovršena 15. siječnja 1998.) cilj je dati potporu provedbi Sporazuma iz Minska jer je katalog mjera za koje se zalaže međunarodna zajednica u vezi s reintegracijom oblasti Donjecka i Luhanska vrlo sličan s iskustvima Hrvatske.
Principijelnu vanjsku politiku koju vodimo temeljimo na ključnim načelima poštovanja međunarodnoga prava i solidarnosti s Ukrajinom – koja je bila prva članica UN-a koja je priznala Hrvatsku prije 25 godina – a danas ima europske aspiracije i želi povratiti teritorijalnu cjelovitost.
Broj političkih aktera i komentatora koji ne razumiju ili ne žele odvažnu vanjsku politiku Hrvatske, kao članice EU i NATO-a, vrlo je indikativan pa i zabrinjavajući.
No, za razliku od većine domaćih političkih suparnika, imam puno temeljitiji uvid u razgranato hibridno informacijsko djelovanje u međunarodnim odnosima proteklih godina te me ono nimalo ne impresionira.
Najavili ste osnivanje povjerenstva koje bi trebalo sustavno i zakonski riješiti pitanje odnosa prema simbolima totalitarističkih režima. Je li se već nešto konkretno učinilo po tom pitanju i očekujete li da bi to povjerenstvo i eventualni zakon koji bi mogao nastati mogao riješiti problem koji nije riješen otkad je neovisne Hrvatske?
Želim da hrvatsko društvo u mandatu moje Vlade na zreo i cjelovit način konačno zatvori otvorena povijesna i ideološka pitanja nedemokratskih sustava 20. stoljeća. Institucionaliziranje rasprave o prošlosti trebalo bi umanjiti mogućnosti korištenja ideoloških rasprava za dnevnopolitičke svrhe.
U tom cilju, a prepoznajući određene zakonske praznine te neujednačenu upravnu i sudsku praksu o isticanju simbola totalitarizama, na što upozorava i Ustavni sud, Vlada će osnovati Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, sastavljeno od povjesničara, pravnika i ostalih stručnjaka.
Cilj djelovanja Povjerenstva bit će na pluralan način postići konsenzus o pitanjima totalitarne prošlosti, kao i budućem pravnom reguliranju simbola represivnih režima.
Vesna Pusić komentirala je da Vladi ne treba povjerenstvo, nego šarafciger kojim će skinuti spornu ploču u Jasenovcu. Mislite li da bi uklanjanje te spomen-ploče izazvalo revolt s obzirom na to da su je podigli pripadnici HOS-a svojim preminulim suborcima?
Da su takvi prijedlozi bili uspješni, danas ne bi trebalo raspravljati o ovoj temi. Potrebno nam je cjelovito, trajno i zakonito rješenje.
Hoće li se u HDZ-u nakon lokalnih izbora provesti i unutarstranački izbori?
Sada su prioritet lokalni izbori u svibnju 2017. na kojima će HDZ potvrditi status pobjedničke stranke čvrsto usidrene na europskom desnom centru. O unutarstranačkim izborima razgovarat ćemo kad za to dođe vrijeme.
Naslijedili ste Predsjedništvo koje je dizajnirano u vrijeme Tomislava Karamarka. Kako vam je raditi s tom ekipom u vodstvu stranke?
Nakon vrlo loše političke situacije u lipnju za stranku, HDZ je pod mojim vodstvom transformiran, konsolidiran i u kratkom roku je postao pobjednik parlamentarnih izbora te je formirana Vlada. Takav HDZ vratio je Hrvatskoj političku stabilnosti i okrenuo fokus političkih aktivnosti u društvu na teme gospodarstva i budućnosti.
Cijenim doprinos svih stranačkih kolegica i kolega te zajedništvo koje smo pokazali u ključnim trenucima vodeći se jasnom pozicijom HDZ-a kao stranke koja projicira stabilnost, okupljanje i u prvi plan postavlja rješenja za suvremena društvena pitanja.
Sastav Predsjedništva je osvježen nizom kooptiranih članova, a sastanci Predsjedništva i Nacionalnog vijeća održavaju se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu na kojima se otvoreno raspravlja o političkim smjernicama djelovanja stranke, kao i o transparentnom financijskom poslovanju.
Desno krilo HDZ-a nije previše prijateljski nastrojeno prema vašem najužem timu. Očekujete li probleme s HDZ-ovom desnicom ili držite stvari pod kontrolom?
Nisam primijetio negativnu nastrojenost bilo koga. Naprotiv, tri sam puta u 6 mjeseci obišao svih 20 županijskih organizacija i Gradski odbor Zagreba te u otvorenoj komunikaciji s kolegama zaključujem da su zadovoljni smjerom i načinom rada stranke koje promoviramo.
Kada sam preuzeo odgovornost za HDZ 17. srpnja i dobio povjerenje više od 97.000 članova, jasno sam naglasio da HDZ može ponovno preuzeti ulogu središnje političke snage u hrvatskom društvu ako se čvrsto pozicionira na desnom centru, gdje ga je trasirao i prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman.
Hrvatski ljudi očekuju podizanje životnog standarda, veću razinu zaposlenosti te rješenja za demografske i ostale izazove suvremenog društva. Posebnu odgovornost kao predsjednik najveće stranke, a i Vlade, vidim u suzbijanju populizma i demagogije te se zalažem za odgovorno i argumentirano ponašanje u javnom životu u skladu s našim temeljnim vrijednostima. Zbog takvog smo pristupa i dobili izbore.
Kakva je budućnost Zlatka Hasanbegovića u HDZ-u?
Zastupnik Hasanbegović član je Predsjedništva HDZ-a koji u Hrvatskom saboru i javnom djelovanju daje doprinos radu stranke.
Biste li njega ili Brunu Esih podržali za kandidate na lokalnim izborima u Zagrebu?
Ne komentiram nagađanja.
Najavili ste da će HDZ u siječnju odrediti kandidate za lokalne izbore, pa tako i za Zagreb. Nije li to malo prekasno?
Nije, imamo dovoljno vremena za odabir najboljih kandidata. Meni je bilo dosta 110 dana od objave kandidature za predsjednika HDZ-a do pobjede na parlamentarnim izborima. Za kampanju za lokalne izbore – 4 mjeseca sasvim su dovoljna.
Tko će biti kandidat za Zagreb ili barem kakav bi profil kandidata, po vašem mišljenju, trebao biti?
U I. izbornoj jedinici 11. rujna osvojili smo 31,63% glasova, što je najveći uspjeh stranke otkad imamo izbore po ovom modelu od 2000. Podsjećam da sam prvi predsjednik stranke koji je svoju kandidaturu istaknuo u I. izbornoj jedinici gdje živim.
Pokazali smo rezultatima u I., II., VI. i VII. izbornoj jedinici – gdje smo i napravili razliku od tri mandata više u odnosu na 2015. – da HDZ u Zagrebu ima velik potencijal. Gradska organizacija HDZ-a u Zagrebu ima niz stručnih i dokazanih članova koji rade na programima za Zagreb.
Radi se i istraživanje o mogućim kandidatima, a s Gradskom organizacijom predstavit ćemo kandidata iza kojeg će stati svi.
Samo istina može zaustaviti ideološke podjele i "dvije" povijesti. Ako gospodin Plenković uspije u obećanjima, to će ga svrstati među najveće i bila bi šteta da ne iskoristi priliku. Za mir i napredak hrvatske države i zajednice.