Čuvanje okoliša i ekologija u 21. stoljeću vječno je aktualna tema. Čovječanstvo je sve svjesnije štetnog utjecaja na planet, a ekonomski rast zemalja u razvoju te visoki standard razvijenih nužno donosi probleme i promjene koje utječu na kvalitetu života. Promet je prepoznat kao jedan od najvećih zagađivača, no isto tako, posebno u razvijenim zemljama, sve su veći napori da se taj štetan utjecaj na opću dobrobit smanji. U svemu veliku ulogu igra sustav stanica za tehnički pregled koji kontinuiranim naporima radi na ispravljanju neispravnosti te što ispravnijem voznom parku, što posredno itekako utječe na okoliš, posebice na kvalitetu zraka koji udišemo.
Prema podacima Centra za vozila Hrvatske za prvu polovicu 2023. godine, među 72.905 novoregistriranih vozila u kategoriji M1, koja obuhvaća osobna vozila, bilo je 8.493 osobnih automobila na hibridni pogon. Električni pogon bio je zastupljen kod 1.217 osobnih automobila, a među novoregistriranim vozilima, hibrida s vanjskim punjenjem bilo je 878. U odnosu na prvu polovicu 2022. godine, u prvoj polovici ove godine došlo je do povećanja udjela osobnih vozila s električnim i hibridnim pogonom.
Uz elektrifikaciju, trend koji se javlja u osobnom prometu je i autonomizacija vozila. U zadnje vrijeme javljaju se prijepori treba li 2035. prihvatiti kao graničnu godinu za ukidanje proizvodnje vozila s konvencionalnim pogonskim agregatima na koje smo navikli. Bez obzira ostane li Europska komisija pri svojem planu proizvodnje isključivo vozila s nultim emisijama ili on bude pomaknut za koju godinu, njihov razvoj i rast je neminovan.
„Stanice za tehnički pregled sustavno provode ispitivanja ispušnih plinova, ono što popularno zovemo eko testom. Na taj način izdvajamo najveće zagađivače i potičemo vlasnike na servis neispravnih vozila s pretjeranim emisijama štetnih plinova. Time se ograničavaju emisije, a utjecaj na okoliš i kvalitetu zraka svakako je pozitivan. Nažalost, prosječna starost vozila u Hrvatskoj posljedica je bruto društvenog proizvoda i nije moguće građane natjerati da kupe isključivo nova vozila ili vozila s nultim emisijama, ali zadatak svih stanica za tehnički pregled je da iz postojećeg voznog parka izvučemo najbolje“, o temi kaže dr. sc. Tomislav Škreblin, dipl. ing., pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske.
Povećanje broja vozila s nultim emisijama sigurno će doprinijeti kvaliteti okoliša, pogotovo ako će u budućnosti prevladavati električna energija dobivena iz obnovljivih izvora, na što cilja Zeleni plan Europske unije i neke druge, svjetske politike. Kontinuirani razvoj baterija i njihovih kapaciteta omogućit će pohranu veće količine energije te veću brzinu punjenja. Istovremeno, ugradnjom novih i složenih tehnologija u vozila, rast će njihova cijena. No, ostane li strategija elektromobilnosti dosljedna te Europska unija subvencijama omogući dostupnija električna vozila, možda to neće biti dugoročan problem. Svakako će ovisiti i o nekim eksternim faktorima poput gospodarske situacije i kupovne moći građanstva.
Nove norme za proizvođače vozila koja nameće Europska unija i regulativna tijela, poput aktualne norme EURO 6, služe kako bi se povećala učinkovitost motora s unutarnjim izgaranjem i smanjile štetne emisije i ispušni plinovi. Proizvođači automobila ugrađuju uređaje koji obrađuju ispušne plinove poput ugljičnog dioksida.
Trenutno se raspravlja o normi EURO 7 koja bi osim emisija, veliku pozornost obratila na ostale štetne čestice koje nastaju djelovanjem kočnica automobila ili pneumatika. No, to bi dodatno utjecalo na cijenu vozila, pa treba vidjeti hoće li regulatori i proizvođači postići dogovor kako bi se štetni ekološki utjecaji smanjili, a da to ne utječe previše na cijenu. Ako si građani ne mogu priuštiti nove automobile, nastavit će voziti stare, koji su ekološki manje prihvatljivi.
Što se konkretnih učinaka prometa na okoliš tiče, treba naglasiti da će mnogo toga ovisiti o izvorima energije. Ako oni nisu obnovljivi, samo uvođenje električnih i hibridnih vozila ima manje smisla te pozitivnog učinka. Namirivanje potreba za električnom energijom razvit će se u dva smjera: širenjem i smanjenjem gubitaka u distribucijskim mrežama te izgradnjom novih izvora električne energije, prioritetno obnovljivih.
„Jedan od primjera zamki koje nosi uvođenje strožijih zakona su DPF filteri u vozilima pogonjenim dizelskim gorivom. Kod vozila koja se primarno koriste za gradsku vožnju, s mnogo stajanja i kretanja, dolazi do začepljenja filtera. Zato bih građanima koji automobil koriste uglavnom za vožnju po gradu, predložio da kupe vozilo s benzinskim pogonom. Kako su ti filteri za sada još prilično skupi, građani ne kupuju novi filter, već začepljeni filter izvade te sukladno tome podese elektroniku na automobilu. To vozilo počinje zagađivati čak tisuću puta više nego kada djeluje DPF filter i svi popratni sustavi. Srećom, cijena DPF filtera je počela padati“, o iskustvima stručnjaka govori dr. sc. Tomislav Škreblin, dipl. ing. iz Centra za vozila Hrvatske.
Centar za vozila Hrvatske i sustav stanica za tehnički pregled pripremaju se za nove propise Europske unije te prate najnovije tehološke i prometne trendove. Sukus je da će svako povećanje broja novih vozila doprinijeti kvaliteti zraka. Čak i ako se ne radi o vozilima s nultim emisijama, nova vozila proizvedena po suvremenim standardima zagađuju znatno manje.
Za sada u Hrvatskoj postoje velike razlike između novih i rabljenih novoregistriranih osobnih vozila. Među novima, u prvoj polovici 2023. godine registrirano je čak 20,8 posto hibrida, 2,7 posto vozila s električnim pogonom i 1,4 posto hibrida s vanjskim punjenjem. Među rabljenim novoregistriranim osobnim vozilima, udio ekološki prihvatljivijih vozila bio je značajno manji. Tako je hibrida bilo tek 3,5 posto, hibrida s vanjskim punjenjem 1 posto, a električnih vozila tek 0,8 posto.
