Možete li nabrojati tri zakona koja su nam u posljednjih pet godina stigla iz Bruxellesa? Nama je trebalo da se podsjetimo, osim velebnog univerzalnog punjača o kojem slušamo već mjesecima. Naime, u posljednjih pet godina u Europskom parlamentu se nisu dizale ruke samo za novac koji je Hrvatskoj osigurao obnovu od potresa, ili ulazak u Schengen i eurozonu, ali i za neke i najmanje sitnice koje utječu na našu svakodnevicu. One su proizvod mjeseci, čak i godina usuglašavanja na razini EU parlament-Europska komisija.
Borili su se za naše interese i hrvatski europarlamentarci, a jedna od njih bila je upravo SDP-ova Biljana Borzan koja je, među skupinom, razotkrila mit o dvije različite Nutelle. Jer svi smo znali da ona njemačka i ona poljska nisu iste, a za to je bilo dovoljno okrenuti pakiranje namaza i pročitati na deklaraciji zemlju proizvodnje.
Ono što su europarlamentarci uspjeli napraviti je postići da se isti proizvodi prodaju na razini cijele EU. Jer je, pokazala su istraživanja, i u ovom slučaju vrijedilo staro pravilo - tko je jači, tlači. Hrvatska je kao najmlađa članica osim Nutelle dvojne kvalitete dobivala i Coca-Colu koja je u sebi sadržavala glukozno-fruktozni sirup, a u to je spadao i prašak za pranje rublja Ariel koji je imao nešto lošije performanse među mlađim članicama nego u drugim zemljama EU.
(Najbolje) upotrijebiti do
Sve je to, inače, dijelom zvučne strategije EU ''Od polja do stola'' kojoj je za cilj zdravija i održivija hrana u Europi, a ako se sjećate, ubrzo nakon toga se najavila i ona promjena u označavanju roka trajanja hrane.
POVEZANI ČLANCI:
- Pola građana EU-a ne razumije razliku između ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do’, a hrvatsko istraživanje je pokazalo da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo. Naime, ‘najbolje upotrijebiti do’ znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da npr. zadržava optimalnu hrskavost i boju, a može biti jestiv dugo nakon isteka roka. Upravo zato ove godine pokrećemo izmjene tih oznaka, da poboljšamo njihovo razumijevanje i smanjimo bacanje hrane - objašnjavala je ranije Borzan.
Shodno tome, ove se godine postigao i dogovor o revidiranoj Direktivi o medu kojom će se jasnije označavati med, voćni sokovi i džemovi. Sada potrošači mogu vidjeti tek iz kojih zemalja med dolazi, a dok će ovom Direktivom morati naznačiti i u kojem omjeru jer se često, objašnjava Borzan, zna dogoditi da je meda iz Hrvatske tek 1 posto, a ostatak je samo varijanta iz Kine od šećernog sirupa.
Koke i pilići - van
Nama će biti ukusnije, a pilićima i svinjama svakako ugodnije od 2027., kada će na razini cijele EU biti zabranjen uzgoj životinja u kavezima. Doduše, ovu inicijativu potencirali su zapravo sami građani, a europarlamentarci su podržali u Bruxellesu, no njome će se omogućiti za čak 300 milijuna kokoši, svinja, krava, zečeva i drugih životinja za uzgoj lagodniji život, nasuprot lošim uvjetima u kojima žive danas.
Prema najavama, farmeri bi za to trebali dobiti i potpore, no one još nisu definirane. Udruga Prijatelji životinja slavila je još 2021. kada se donijela uredba, no, Agronews Castilla Y Leon upozorava kako bi to sektor moglo koštati i do 6,7 milijardi eura. Sektor koji je, ako se možemo prisjetiti, ionako u teškoj situaciji.
Plastične čaše, slamke...
U tonu održivog razvoja, jedna od direktiva EU koje su se domaći proizvođači, na neugodno iznenađenje nekih građana, počeli pridržavati i prije zakonskog roka je spajanje plastičnog čepa s bocom. Iako je krajnji rok do ovog srpnja, Jamnica i druge hrvatske tvrtke su se odmah prionule na posao pa je tako tisuće kupaca u Hrvatskoj i ranije dočekalo ovo spajanje. A s obzirom na to da su ranije krenuli, tako se procijenilo i kako će u godinu dana oko čak 300 tona plastičnih čepova završiti na recikliranju, umjesto u okolišu.
>> FOTO Znate li što znače ove lampice u automobilima? Zbog nekih morate odmah ugasiti vozilo!
Inače, ova Direktiva izglasana je još 2019., no zato je valjalo pričekati na njenu implementaciju. No, zato nismo dočekali samo te plastične čepove, već i čitav niz promjena po pitanju jednokratne plastike. Tu su i plastične čaše, slamke, vrećice... Sve je to, vjerujemo da se sjećate, zamijenjeno papirnatima.
Nema spaljivanja neprodane odjeće
Ono što možda niste znali je da brojne modne tvrtke odluče uništiti tone odjeće i obuće jer im se to više isplati učiniti nego reciklirati. Zbog dogovora između Parlamenta i Vijeća EU koji je usuglašen prošlog prosinca upravo se staje na kraj takvoj praksi te se svako spaljivanje zabranjuje. Uvodi se i digitalna putovnica kojom će se znati točne informacije o proizvodima koji nam dolaze na police, i sve to u sklopu dogovora o ekološkom dizajnu. Iz zabrane spaljivanja bi trebale biti izuzete manje tvrtke, dok će srednje tvrtke biti izuzete iz tog zakona na najduže od šest godina.
A kako to utječe na svakodnevnog potrošača? Baš zato što je odjeća koju danas kupujemo djelomično izrađena od sintetičkih materijala, najveći problem spaljivanja je to što ono izbacuje velike količine toksina i mikroplastike koja nam se opet vraća u ekosustav, u vodu i tlo. Osim toga, neki luksuzni brendovi pak radije spaljuju svoju odjeću kako bi zadržali visoke cijene nego da je doniraju ili prodaju na popustima.
Nutella, Linolada i slično se sastoje od 65% cukra i 32% masti pa sad tržite zdrave i dobre sastojke