U četiri godine Velika Britanija zaradila je uvozom kvalificiranih zdravstvenih radnika više od tri milijarde funti. Izračunali su na Otoku da su oko polovice tog iznosa u proračun unijeli porezi na iste te plaće, a da su drugu polovicu zaradili jer nisu ulagali u obrazovanje i edukaciju medicinskog kadra koji im je takoreći pao s neba. Stoga ne čudi da je, da bi zadržali svoje liječnike u čije su znanje ulagali, niz europskih država, posebice posljednjih godina, povećavao plaće liječnicima i medicinskim sestrama.
Posljednji je primjer tomu rumunjski zdravstveni sustav gdje je, prema napisima medija, primjerice liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti plaća novim zakonom udvostručena na gotovo dvije tisuće eura. Povećane su plaće svim liječnicima i medicinskim sestrama u javnom sustavu rumunjskog zdravstva. Isto su to proljetos napravili i Česi gdje je u posljednjih pet godina tamošnjim liječnicima plaća u prosjeku rasla 43 posto, a sestrama 32 posto. U usporedbi s prosječnom plaćom, liječnici u Češkoj imaju oko 24 tisuće kuna plaću što je 143 posto više od prosječne plaće radnika u toj zemlji, objavljivali su prije iz njihova Ministarstva zdravstva. Kod nas su ti iznosi bitno drukčiji, ali treba uzeti u obzir da je riječ o prosjeku plaća i o plaćama u sustavu koji u svakoj državi ima svoje specifičnosti.
Usporedba po jednakom sustavu
No, prema podacima Ministarstva zdravstva, prosječna plaća kirurga u Hrvatskoj, koji nema voditeljsku funkciju, iznosi 12.115 kuna, uz tri dežurstva taj iznos raste za još oko dvije tisuće kuna. Liječnik internist pak sa tri dežurstva mjesečno zaradi 13.302 kune neto plaću, a specijalizant bez dežurstava 7905 kuna. Ti su iznosi, dakle, prosjek plaća navedenih kategorija zaposlenih u zdravstvu gdje je, mora se jasno istaknuti, niz dodataka na uvjete rada koji čine razlike u plaćama kako liječnika tako i medicinskih sestara.
Prema izračunu Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), osnovna plaća za 40 sati rada tjedno mladog liječnika koji je tek počeo raditi u nas je 5890 kuna, a nakon pet godina staža i polaganja specijalističkog ispita 7635 kuna. Subspecijalist s deset godina staža, nadalje, ima u prosjeku 8700 kuna, a kolega iste stručne spreme uz 30 godina radnog staža ima 600 kuna više, izračunali su u HLS-u. Razlike između ovih podataka dr. Renata Čulinović Čaić, predsjednica HLS-a, moguće su u prekovremenim satima, na temelju kojih višom iziđe i neto plaća.
– Mi smo izračunali prosjek neto plaće za redovno radno vrijeme od 40 sati tjedno. Ne možemo uspoređivati plaću ako na sudu rade osam sati dnevno i moju kada radim 24 sata dnevno, kako ćemo to usporediti? Plaće treba usporediti po jednakom sustavu. Normalno je da ćeš dobiti viši iznos ako imaš više prekovremenih, ali i to do jednog limita jer svako dežurstvo iznad pet mjesečno “pojede” porez – govori dr. Čulinović Čaić napominjući kako su reprezentativni sindikati s ministrom zdravstva prof.dr.sc. Milanom Kujundžićem parafirali povećanja za dodatke na uvjete rada, a ne povećanje plaće.
Kako kaže, ljudi u zdravstvu imaju različite dodatke na uvjete rada što je dosta detaljno razrađeno jer nije isto pregledavati u ambulanti ili stajati osam sati za operacijskim stolom. Liječnički sindikat, podsjetimo, zakonski nije dobio reprezentativnost te u aktualnim pregovorima sudjeluje u smislu savjetnika. Hoće li se to nastaviti odlučit će nakon idućeg sastanka zakazanog za petak, a ono od čega liječnici ne odustaju, neovisno o rezultatima pregovora, jest poseban zakon o njihovim plaćama po uzoru na suce.
Ispravljanje diskriminacije
– Kad su suci tražili poseban zakon o svojim plaćama, obrazloženje im je bilo da traže da se zbog manjka kadra njihove plaće dogovaraju izravno s Vladom. Mi imamo isti takav argument i sve što su tražili suci možemo i mi s punim pravom jer stvarno nas neće imati tko liječiti. Hrvatski liječnički sindikat pokazao je dobru volju da se zajedno sa svima dogovaramo za plaće u zdravstvu, no o savjetniku u pregovorima odlučit ćemo na glavnom odboru Sindikata i odlučiti hoćemo li nastaviti u tome sudjelovati jer je očito da našu reprezentativnost nitko ne želi rješavati – poručuje dr. Čulinović Čaić.
Zahtjev za takvim rješenjem liječničkih plaća prije su već ponovili i iz Hrvatske liječničke komore te liječnici u Hrvatskoj očigledno idu u, da tako kažemo, ujedinjenu i konkretnu aktivnost s jasnim zahtjevom da im se plaće urede poput sudačkog, posebnim zakonom. Čini se da će tako ostati i nakon idućeg sastanka u Ministarstvu zdravstva u petak jer štogod sindikati u zdravstvu tada dogovorili liječnici evidentno dvoje ostati u ovakvom svojem statusu u kolektivnom pregovaranju. Alternativa koja se spominje jest donošenje Vladine uredbe da im se prizna reprezentativnost do 15. rujna kako se ne bi moralo dalje odugovlačiti sa zakonskim izmjenama koje su sto puta najavljene i nikad napravljene.
– Odlučimo li povlačiti suglasnost za rad dulji od 48 sati vidjet ćemo kako će se igdje moći organizirati služba i pružiti zdravstvena zaštita ako mi doista počnemo raditi onoliko koliko nam zakon dopušta da radimo. To je onda gotovo, u subotu i nedjelju više neće imati tko dežurati – napominje dr. Čulinović Čaić.
Štrajk su još prije, nakon propalog parafiranja dogovora s ministrom Kujundžićem, najavili kao opciju iz sestrinskog sindikata. Njihovu najavu priopćenjem su jučer podržali iz sindikata najveće bolnice u zemlji, zagrebačkog Rebra, odakle su poručili kako traže da pregovarački odbori reprezentativnih sindikata i Vlade otvore nove pregovore o dodacima na ime posebnih uvjeta rada te isprave i korigiraju, kako su napisali, postojeću diskriminaciju.
– Kako objasniti dodatak od 20 posto intervencijskog kirurga i medicinske sestre ili tehničara i dodatak od 25 posto inženjera radiologije s kojim rade u timu u istoj angiosali pod rendgenskim snopom zračenja. Zašto magistar farmacije prima dodatak od 16 posto u centralnoj pripremi citostatika, a farmaceutski tehničar za isti taj rad dodatak od 25 posto? – pitali su u svojem priopćenju iz Sindikata Rebra.
Podsjećam na tekst autorice ovog članaka od prije 2 godine u kojem je navedeno da u "32 hrvatske bolnice ukupno rade 42.903 osobe od čega je zdravstvenih djelatnika s visokom stručnom spremom, odnosno liječnika 9106." (malo preko 21%)