Konsenzus među trgovcima nemoguće je postići. No on nije ni potreban jer nije njihov posao da donose zakone nego da ih predlažu i pregovaraju sa sindikatima i Vladom.
Efekti neradne nedjelje bili bi neutralni i uvijek su bili neutralni za poduzetnike, osim što bismo postali civiliziranija i uljuđenija država, sličnija Austriji i ostalim zemljama koje imaju reguliran rad nedjeljom uz djelomična ograničenja - kaže glavni izvršni direktor Lonie Drago Munjiza, nakon što je premijer Andrej Plenković najavio izmjene Zakona o trgovini koje podrazumijevaju i zabranu rada nedjeljom.
HUP: Usporit će se željeni rast
Trgovci bi radili samo 16 nedjelja u godini, prema vlastitom izboru, pri čemu bi se u obzir uzela turistička sezona i blagdani. No nedjelja je, podsjetimo, u Hrvatskoj već u dva navrata bila neradna - 2004. i 2009., ali je zbog prevelikog broja izuzeća određenih vrsta trgovina Ustavni sud te odredbe Zakona o trgovini proglasio neustavnima. Treći put je zabranu rada nedjeljom uveo Nacionalni stožer civilne zaštite, kao mjeru za suzbijanje pandemije COVID-19, no i ona je lani neslavno završila kao jedina mjera Stožera koju je Ustavni sud proglasio neustavnom.
- Iako trgovci nemaju ujedinjen stav po pitanju rada nedjeljom, svima je zajednički stav da vrijeme pandemije nije nikako dobar trenutak za zabrane rada u bilo kojem smislu s obzirom na to da se trgovina još nije oporavila od posljedica zatvaranja i pada prodaje uzrokovanog restrikcijama koje je propisivao Stožer civilne zaštite - ističu iz HUP-a napominjući da se Hrvatska nalazi u razdoblju najveće krize u zadnjih 25 godina.
- S obzirom na udio trgovine i turizma u našem BDP-u, samo ćemo produljiti oporavak i usporiti željeni rast i pomak sa začelja EU - poručuju.
Marijana Petir, nezavisna saborska zastupnica i jedna od prvih koji u nas inicirali zabranu rada nedjeljom, na novi zakon gleda kao na kompromis između socijalnih partnera.
- S druge strane, naći će se i balans u smislu postizanja ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života radnika na što nas upućuju zakonodavstvo i praksa EU. Važno je pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih, a tu se nameće i dodatni demografski izazov koji će utjecati na našu budućnost - objašnjava Petir.
Vlada je krajem 2020. provela istraživanje prema kojem je 72% građana za slobodnu nedjelju u trgovinama. Na upit bi li zakon mogao opet pasti na Ustavnom sudu, Petir odgovara kako ovoga puta neće biti diskriminatornih razlika između malih i velikih trgovaca. Uvodi se isti model za sve - 16 radnih nedjelja u godini po izboru, a izuzetak će biti benzinske crpke i bolničke trgovine. No više će se, objašnjava, znati za 10-ak dana kada će se predstaviti nacrt zakona koji će ići u javno savjetovanje. Njegovo donošenje očekuje se do kraja godine, a primjena od početka 2022.
Petak i subota najjači dani
Prema izvješću Porezne uprave, kroz fiskalizaciju je utvrđeno da nedjelja nije najjači dan po prodaji kako tvrde neki trgovački lanci, već su to petak i subota, a nedjelja je najslabija (s izuzetkom trgovačkih centra).
- U vrijeme korone nedjelja se bez problema prelila na subote i ponedjeljke - tvrdi Petir.
Prema zadnjim podacima Sindikata trgovine, ako se izuzmu dani tjednog i godišnjih odmora, svaki radnik u trgovini u preostala 272 dana u godini odradi čak 141 sat više od redovnog radnog vremena, što pokazuje da radnik i država na godišnjoj razini izgube gotovo jednu mjesečnu satnicu - radnik plaću, a država doprinose i poreze.
VIDEO: Cijepljenje turističkih djelatnika
imali su 5 godina, čak su i prošle izbore obećavali i ništa nakon izbora, sad opet lažu, opet će nakon izbora sve pod tepih, pa nismo valjda opet tako naivni?