Za pregovaračkim stolom nad kojim će se raspravljati kako će izgledati nova vlada s ključne strane sjede – dva liječnika, psihijatar Božo Petrov i otorinolaringolog Drago Prgomet. Neovisno o rješenju, ovaj tandem podsjetio je na aktivnost liječnika u hrvatskoj politici i njihovu nemalu ulogu. Štoviše, trenutačno je u političkom smislu veća nego ikada dosad. Da "liječnici drže ključ", komentiraju i oni u svojim krugovima. A činjenica je da se posljednjih mjeseci ponajviše moglo čitati o politički prouzročenim obračunima unutar struke. Dovoljno je podsjetiti na situaciju u KB-u Dubrava kad je zbog navodnih nepravilnosti u evidentiranju radnog vremena za štrajka smijenjen prof. Leonardo Patrlj, predstojnik Klinike za kirurgiju, koji je potom više puta javno poručio da ga je smijenila politika. Bolnicom je tada upravljao dr. Dragan Korolija Marinić, kadar SDP-a, a ovih je dana objavljen popis 50 liječnika koji podržavaju Domoljubnu koaliciju, među kojima je i prof. Patrlj.
Posebni uvjeti
Kako je to bilo nekad, jer liječnici su u politici otkad je države, objašnjava nam akademik Ivica Kostović:
– Ovo je novi val liječnika sa zakašnjenjem jer, da je sve u redu u politici, liječnici bi se bavili svojim poslom. U ratu je to bilo normalno, ali tada to nije bila klasična politika. Kada me dr. Franjo Tuđman 1993. pozvao u Vladu, bio sam dekan i odmah sam rekao da se vraćam na fakultet kad sve završi. Specijalci u ratu nisu išli bez liječnika jer će zbog malokalibarske rane na ruci umrijeti od šoka. Bili su to posebni uvjeti i vrijeme. Pa ne bih ja mogao u Izraelu vidjeti na koji način organizirati zdravstvo za obranu da nisam bio profesor. Motivi su u ratu drukčiji, zašto bih ja kao dekan išao u politiku, ili Granić, ili Hebrang kao vrhunski radiolog, bili su to drukčiji motivi – opisuje kako je to bilo za Domovinskog rata. U dnevnu politiku neće se vratiti, odbio je tu mogućnost ovih dana. A i motivi su danas drukčiji pa ima onih koji, kaže, ulaze u politiku jer žele moć i ugled, no i onih plemenitih namjera jer političkim angažmanom nastoje upravljati i upozoravati na pogreške u sustavu zdravstva.
– Ima i onih s primitivnim ciljevima koji važu "koliko sam uložio, a koliko ću dobiti" – poručuje akademik Kostović napominjući da povratak u znanost iz politike nije jednostavan.
Taj put prošla je i dr. Romana Jerković, osam godina saborska zastupnica SDP-a koja je nedavno izabrana za profesoricu u redovitom zvanju čime je zaokružila profesionalni uspjeh, no i na lokalnu razinu svela onaj u politici. Reći će kako su liječnici u politici uočljiviji zbog titula, ali i da je to struka za koju se već na studiju priprema na poziv koji zahtjeva brzu reakciju, otpornost na stres i donošenje odluka što su osobine dobrodošle i u politici.
Specifično za Hrvatsku
Promjena društva nabolje bila je motiv političkog aktiviranja i prof. Nikice Gabrića, čija priča, kako danas kaže, nije bila prepoznata. Lidera, ma koje on struke bio, čini šest kriterija koje nabraja: odgovornost, donošenje odluka, kompetencija, empatija, odlučnost žrtvovanja za više ciljeve i tolerancija prema različitima od sebe.
– Ne pada mi na pamet politički se aktivirati jer se mi i dalje bavimo poviješću i onim što nas razlikuje. A jednako se iseljavaju i djeca ljudi koji idu u crkvu i onih koji ne idu te nismo toliko različiti koliko se to potencira – kaže dr. Gabrić, danas vlasnik uspješne privatne poliklinike. Uspješan je privatnik, ali i znanstvenik prof. Dragan Primorac, koji u životopisu ima i funkciju u izvršnoj vlasti i to onu ministra znanosti. Odrekao se saborskog mjesta i vratio profesiji te uspio. I sam će reći kako je specifično za hrvatsku politiku što liječnici ulaze u sve segmente.
– U Americi liječnici u Kongres ili Senat ulaze isključivo s ciljem da mijenjaju stvari u sustavu zdravstva. Danas je na 435 mjesta u Kongresu 19 liječnika i tri u Senatu. Kako neke od njih poznajem, znam da im je glavni prioritet ulaska reforma zdravstva. Činjenica je da se u državama u kojima liječnici imaju bolji status oni uglavnom bave medicinom jer su njihova edukacija i ulaganje u sebe daleko vredniji od ulaska u politiku i trošenja samih sebe – jasno će prof. Primorac.
>> Drago Prgomet, HDZ-ov disident o kojem sada ovisi Karamarko
>> 'Prgometu je glavni cilj rušenje Karamarka, a Petrovu jačanje Mosta'
>> ‘Čudan spoj psihijatra i kirurga može biti dobitna kombinacija’
Dr.Kostoviću da se liječnici prestanu baviti politikom liste čekanja u prva tri mjeseca smanile bi se za 90% a zdravlje nacije bilo bi kudikamo bolje.