ZADAR - Kada bi država zaštitila ručno izrađene suvenire, na svaki stavila markicu Ministarstva kulture, a dio prihoda od prodaje uložila u zaštitu starina, onda bi se posao restauriranja starina, izrada replika i suvenira više cijenio, a na tržištu bismo imali samo kvalitetne i originalne proizvode, govori Frane Šunić, restaurator Arheloškog muzeja u Zadru, koji već 20 godina restaurira i izrađuje replike starina pronađenih na zadarskom području.
Još kao dječak počeo se baviti klesarstvom, gledajući dida i oca i, kako kaže, tako je jednostavno moralo biti jer su svi u obitelji imali tu umjetničku žicu. Nakon završene srednje škole primijenjene umjetnosti u Splitu, zaposlio se u Arheološkom muzeju u Zadru i od tada je svoj hobi i veliku ljubav pretočio u profesiju.
- Godišnje izradim oko 2000 različitih replika, što znači da sam u ovih dvadesetak godina napravio više od pola milijuna suvenira koji su obišli cijeli svijet - ističe s ponosom Frane.
Nekada su antičke uljanice, različite uporabne posude i ritualne predmete, krstionice, srednjovjekovne ploče kupovale turističke zajednice, hoteli, restorani i ponosno ih isticali u svojim prostorijama. Bauk recesije zakucao je i na vrata Franine radionice pa je danas takvih kupaca sve manje, ali zato se kvalitetni, ručno izrađeni suveniri, karakteristični za ovaj kraj, još mogu pronaći u zadarskim muzejima i u Ninu, a još uvijek ih dosta kupuju gradska i županijska uprava i daruju različitim delegacijama i izaslanstvima koja posjećuju ovo područje.
- Nije problem samo u nedostatku novca, nego u jednoj sveopćoj klimi neukusa koja je posljednjih godina zavladala. Zadarski Poluotok okupirali su štandovi s jeftinom robom iz Kine i to se danas traži i prodaje. Svako ljeto iskrcaju šleper replika Crkve sv. Donata proizvedenih u Kini i onda se to turistima prodaje kao originalni hrvatski suvenir.
A te replike najčešće se ne drže originala, rade se “od oka”. I svi su zadovoljni jer u nas zapravo nema nikakve regulative kojom bi se to sankcioniralo. Nažalost, novac je najjača regulativa koja sve konce drži u rukama, ljuti se majstor Frane.
A ljuti se i zbog nezainteresiranosti ovdašnjih škola, osobito Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru, čiji učenici i profesori nisu nikada posjetili restauratorsku radionicu Arheološkog mujzeja. Ipak, kaže, nije sve tako crno jer se na proljeće planiraju organizirati radionice na kojima bi učenici osnovnih škola učili ručnu izradu odljeva od gipsa, keramike i umjetnog kamena. Najveće zanimanje vlada za izradom antičkih uljanica, koje Frane Šunić i danas radi na isti način na koji su se izrađivale u Rimu.
