U sjeni prosvjeda na kojima Izraelci traže ostavku premijera Benjamina Netanyahua održavala se predizborna kampanja za parlamentarne izbore koji će se održati u utorak. To su već četvrti izbori u samo dvije godine, što je za izraelsku demokraciju presedan. Pristaše opozicije u Izraelu koji već 39 tjedana održavaju prosvjede, osim državnih zastava Izraela nosili su i crne zastave te majice s natpisom “Premijer kriminalac” uzvikujući slogane protiv Netanyahua te tražeći za njega kaznu i zatvor umjesto nadmetanja na parlamentarnim izborima. S druge strane, većina Izraelaca nada se da će ti izbori konačno prekinuti beskrajni ciklus izbora i politički zastoj koji je zemlju ostavio bez nacionalnog proračuna tijekom pandemije.
Desnica na vlasti
Premijer u ostavci Netanyahu nada se da će uspješni izraelski program cijepljenja, koji je posljednjih dana pomogao da zemlja uspije u nešto što se približava normalnosti, dati njemu i njegovim desnim saveznicima prednost i stabilnu većinu koja se pokazala nedostižnom u tri prijašnja kruga izbora. Međutim, želja Netanyahua teško će se ostvariti jer se Izraelci, unatoč programu cijepljenja, suočavaju s teškom ekonomskom krizom, kao i onom sigurnosnom, s obzirom na to da su mirovni pregovori s Palestincima u zastoju i Izraelu svakodnevno stižu prijetnje Hamasa iz pojasa Gaze i Hezbollaha iz Libanona, kao i od najvećeg izraelskog neprijatelja Irana.
Netanyahu je najdugovječniji premijer u povijesti zemlje i na vlasti je od 2009. te se kandidira za reizbor dok mu se sudi zbog optužbi za korupciju. Stoga se oporbene stranke nadaju da će ga birači konačno ukloniti s funkcije, a sud ga osuditi na zatvorsku kaznu. S druge strane, ankete pokazuju da ni jedan izborni blok nema jasan put do većine, što ostavlja mnoge Izraelce spremnima za još jedan neuvjerljivi rezultat i moguće pete izbore kasnije tijekom godine.
Analitičari smatraju da od 2019. godine ni Netanyahu ni njegovi protivnici nisu uspjeli osvojiti dovoljno mjesta u parlamentu za formiranje koalicijske vlade sa stabilnom većinom što je Netanyahua ostavilo na funkciji, bilo kao prijelaznog premijera ili na čelu krhke koalicije s nekim od njegovih najžešćih suparnika, iako ne potpuno na vlasti.
Njegova nacionalistička desničarska stranka Likud i dalje prednjači na biralištima, predviđa se da će dobiti možda 30 mjesta u Knessetu, parlamentu sa 120 mjesta, odnosno najmanje 10 više od oporbe. Ključni političari s proteklih izbora i dalje su kandidati, premda su se prebacili i osnovali nove stranke. Glavna promjena jest u tomu što je bivši šef oporbe Benny Gantz svjedočio da njegova stranka Plavo-bijeli znatno gubi potporu. Gantz se kandidirao na obećanju da će svrgnuti Netanyahua, ali se kasnije pridružio njegovoj vladi, tvrdeći da je tijekom pandemije nužno pridonijeti stabilnosti. Gantza je na mjestu oporbenog čelnika zamijenio njegov kolega Yair Lapid, bivši novinar popularan među uglavnom sekularnim Izraelcima srednje klase povezanim s Tel Avivom. Lapidova stranka Yesh Atid obećala je smanjiti životne troškove i moć vjerskih vlasti, na primjer sklapanjem građanskog braka.
Bivši ministar ključna figura
Naftali Bennett, bivši Netanyahuov ministar obrane, vodi Yaminu, odnosno Desnu stranku, a mogao bi postati ključna figura dan nakon izbora kada počne politička trgovina.
Aviv Bushinsky, bivši Netanyahuov savjetnik, rekao je da je malo vjerojatno da će Netanyahu, ako mu se Bennett ne pridruži, dostići čarobni broj od 61 mjesta u Knessetu s obzirom na to da njegovi saveznici možda neće osvojiti dovoljno mjesta. I premda trenutačne ankete sugeriraju da će oporbene stranke kolektivno osvojiti više od 61 mjesta, nejasno je hoće li im njihove duboke ideološke razlike omogućiti da se okupe.
Analitičari smatraju kako bi nakon izbora stranke mogle tjednima ili mjesecima pregovarati oko nove vlade, a ne isključuju mogućnosti ni raspuštanja Knesseta što bi dovelo do novih izbora.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
