Izrael je danas ponudio Hrvatskoj alternativna rješenja oko borbenih zrakoplova koja bi uključivala izmjenu djela opreme i ugradnju američke tehnologije, doznajemo od dobro upućenih izvora. Hrvatska je ponudu odbila jer to ne bi bio proizvod za koji se Hrvatska odlučila i koji je pobijedio na natječaju pa će Vlada na svojoj prvoj sljedećoj sjednici poništiti odluku o nabavci zrakoplova iz ožujka prošle godine.
Izraelci su prihvatili tu informaciju, nekoliko su se puta ispričali premijeru Andreju Plenkoviću i ministru obrane Damiru Krstičeviću, naglasivši da krivica za propast posla nije na Hrvatskoj, točnije ni na Vladi niti na MORH-u.
VIDEO Pogledajte kako su Izraelci objasnili propali posao s F-16
Nakon poludnevnog sastanka u MORH-u s ministrom obrane Damirom Krstičevićem, izraelsko se izaslanstvo na čelu s glavnim direktorom tamošnjeg Ministarstva obrane Udijem Adamom sastalo i s premijerom Andrejem Plenkovićem. Bio je to sastanak na kojemu su inzistirali Izraelci i prije nego su ministru Krstičeviću kazali kako, suprotno jamstvima, ne mogu ishoditi odgovarajuće odobrenje SAD-a za isporuku aviona F-16 Barak.
U razgovoru u Banskim dvorima, Izraelci su kazali kako su proces vodili "onako kako je trebalo", što je uključivalo i razgovore s američkom stranom i s tvrtkom Lockheed Martin otkuda im je bilo sugerirano kako je sve u redu. Tek u studenome prošle godine dobili su prve signale i shvatili da bi moglo biti problema, što abolirala hrvatsku stranu od odgovornosti i optužbi da su ignorirali ili loše prepoznali američka upozorenja. Uostalom, u svojoj je službenoj izjavi Udi Adam u MORH-u kazao kako je Hrvatska pokazala profesionalizam i ispravnu prosudbu te kako nije mogla utjecati na ishod i ne može biti odgovorna.
Izraelsko izaslanstvo u Banskim dvorima nije elaboriralo što je pošlo po zlu, niti su uperili prstom u SAD kao krivca. Sjedinjene su se Države, inače, apostrofirane u prvoj verziji izjave izraelske službene izjave, no nakon slanja na brušenje i dorađivanje u Izrael, što se čekalo satima, u konačnoj se verziji SAD ni ne spominju, već se govori o tome da Izrael nije mogao osigurati odgovarajući TPT (američka dozvola za prodaju trećoj strani, op.a.) i provesti projekt zbog nepredviđenih okolnosti izvan njihove kontrole.
Izraelsko je izaslanstvo Hrvatskoj ponudilo nekoliko alternativnih opcija koje bi uključivale zamjenu dijela opreme te ugradnju američke tehnologije u zrakoplove. Time bi se najvjerojatnije zadovoljili uvjeti i pravila SAD-a o transferu oružja trećoj strani, na čemu je pao ovaj posao. No, unatoč tomu, ostaje pitanje koliko bi zaista taj proces bio pouzdan. Možda bi se zaista i ishodila dozvola SAD-a, ali - što je važnije - Hrvatska u konačnici ne bi dobila zrakoplove koje je odabrala i koji su pobijedili na natječaju. Izraelcima je stoga rečeno kako na to Hrvatska ne može pristati.
Premijer Plenković ponovio je dvogodišnju kronologiju događanja, naglasio kako je o nabavci razgovarao i s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i predsjednikom Reuvenom Rivlinom, i da nitko nije adresirao problem. Hrvatska nema drugih opcija nego poništiti odluku o nabavi borbenog zrakoplova donesenu u ožujku prošle godine, rečeno je izraelskom izaslanstvu. Plenković i Adam su posebno istaknuli kako su odnosi Hrvatske i Izraela jako dobri i da nije upitan njihov daljnji nastavak, a Hrvatska će pronaći drugo rješenje za jačanje hrvatskog ratnog zrakoplovstva i modernizacije obrambenih snaga, poručeno je iz Vlade.
Danas su i premijer Plenković i ministar Krstičević naglasili kako ugovor između Hrvatske i Izraela nije potpisan te nema financijske štete za Hrvatsku. Vlada ima do sljedećeg četvrtka vremena pripremiti formalnu odluku o poništavanju natječaja. Neki očekuju da bi se mogla poništiti samo odluka, a onda krenuti u izravne pregovore s tri druga ponuditelja s natječaja, Grčkom, Švedskom i SAD-om.
Plenković će morati brzo odlučiti ima li Hrvatska vremena za pripremanje drugog natječaja, jer taj bi proces do potpisivanja ugovora mogao potrajati i dvije godine. Vjerojatnije je stoga da će se rješenje potražiti u nekoj bržoj varijanti. Jasno je, međutim da je ovdje strateški partner Hrvatske SAD, koji je bio ponudio eskadrilu novih F-16 blok 70/72, no cijena od 1,6 milijardi dolara bila je neostvareni san za hrvatsku stranu. Ona je odabrala izraelsku ponudu koja je iznosila 500 milijuna dolara.
Švedski SAAB ponudio je svoje JAS-39 Gripene za skoro milijardu eura, dok je ponuda iz Grčke bila najjeftinija, niža od 200 milijuna dolara no ponuda nije bila potpuna jer su Grci ponudili samo jedan dvosjed, a u ponudi nije bio simulator. Za modernizaciju F-16 iz grčke ponude i dovođenje na razinu bloka 50/52 trebalo bi vjerojatno oko pola milijarde dolara.
Još i bolje jer moramo dati skoro 3 milijarde za Uljanik - iliti za ništa. A svi (oporba) pljuju kako su avioni debakl, a za Uljanik se priključuju prosvjednicima i vrše pritisak vlade da osim te 3 milijarde da i plaću radnicima koji nisu radili ništa ovih mjeseci i dodatno upropastili tvrtku i da vlada nađe strateškog partnera iako vlada ima samo manji udio tamo - ukratko oporba želi da Uljanik ide dalje a minus da se pokriva iz proračina kako bi lokasli močnici (IDS i SDP) mogli reći kako kod njih sve funkcionira i kako su oni razvijeni dakle vode ih sposobni lokalni političari. Pa ajmo po avionima za kje nismo portošili niti kune :)!