Ja sam uvijek za sve spreman – odgovorio je jučer premijer Plenković na pitanje jesu li izvjesni izvanredni parlamentarni izbori zbog krize unutar vladajuće koalicije. HNS je zaprijetio izlaskom iz Vlade ako u proračunu ne bude osiguran novac za plaće učiteljima, pa se koalicija HDZ-a i HNS-a ponovno našla na kušnji. To je otvorilo temu koji bi bili argumenti za, a koji protiv izvanrednih parlamentarnih izbora.
Most i Hrast otpali
U cjelini, ni HDZ-u ni HNS-u prijevremeni izbori ne odgovaraju. HDZ ima problem koalicijskog potencijala, u slučaju ponovne relativne pobjede na izvanrednim izborima teško bi sastavili Vladu. HNS kao partner više ne bi igrao ulogu jer HNS teško da može osvojiti koji mandat, što je osnovni razlog zašto izbori ne odgovaraju toj stranci. Budući da je Plenković iz svoje Vlade izbacio Most, koji bi mogao formirati platformu sa Suverenistima jer s njima podržavaju predsjedničkog kandidata Miroslava Škoru, teško da bi Plenković uopće htio ili mogao računati na podršku Mosta. Zbog Istanbulske konvencije propala je i suradnja HDZ-a i Hrasta, koji je dio Suverenista, pa je taj savez i s te strane nemoguć ili barem otežan. Drugo, Hrvatskoj predstoji predsjedanje Europskom unijom i HDZ-u, odnosno Vladi, bilo bi zahtjevno upravljati tim procesom i voditi kampanju za izbore.
Međutim, Plenkoviću osobno izvanredni izbori mogli bi odgovarati iz jednog razloga; ako bi na tim izborima HDZ bio relativni pobjednik, time bi mogao anulirati stranačke protukandidate, kojih je u HDZ-u sve više. Stieru, Kovaču i eventualno Karamarku sada se pridružio i Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara, koji je u intervjuu Obzoru najavio da mu je kandidatura za predsjednika HDZ-a jedna od opcija. Sve i da Plenković nakon tih izbora formira veliku koaliciju sa SDP-om (premda je pitanje bi li ona bila sastavljena iz prve ili bi bili potrebni još jedni izbori jer je mala vjerojatnost da bi ijedan blok mogao sastaviti većinu), on bi na stranačkim izborima nastupio kao ponovno potvrđeni premijer, što bi ojačalo njegove šanse.
Naravno, preduvjet je da se i ta koalicija formira jer bi i ona kod dijela HDZ-ova članstva izazvala odbojnost. A ako bi se izbori odmah ponavljali, u HDZ-u bi se vjerojatno na stranačkim izborima već dogodile promjene. Budući da se u prosincu, najvjerojatnije 22. prosinca, održava prvi krug predsjedničkih izbora, ako bi se raspala većina HDZ-a i HNS-a, parlamentarni izbori bili bi zajedno s predsjedničkima. Dvojaka su razmišljanja bi li ta kombinacija išla u prilog HDZ-ovoj kandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović.
Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da bi se istovremenim dvojim izborima praktički iz igre izbacilo “drugog kandidata HDZ-a” Miroslava Škoru jer bi HDZ-ovci, koji na parlamentarnim izborima glasaju za svoju stranku, bili motiviraniji da glas daju i HDZ-ovoj kandidatkinji za predsjednicu.
Na predsjedničkim izborima, naime, stranačko članstvo više šara. Politička analitičarka Ankica Mamić pak smatra da predsjednički izbori HDZ-u, na kojem je odluka o izborima, predstavljaju ozbiljan izazov (HNS i nema svog kandidata) te da im ne bi bilo jednostavno voditi kampanju za predsjedničke i parlamentarne izbore. Predsjednički izbori visoko su personalizirani i sasvim su druge poruke na tim izborima nego na parlamentarnim. Osim toga, ona drži da zbog predsjedanja Unijom HDZ-u ponovni izbori uopće nisu opcija. I Puhovski i A. Mamić pronalaze samo argumente koji govore da izvanrednih izbora neće biti.
Pupovac presuđuje
Poznavatelji prilika u HDZ-u analiziraju određene političke znakove koji im govore da ponovljenih izbora neće biti premda se ograđuju da je u politici uvijek sve moguće. Jedan upućeni HDZ-ovac objašnjava kako je od pada Martine Dalić, bivše potpredsjednice Vlade, jasno da je Milorad Pupovac, šef SDSS-a i HDZ-ov partner u saborskoj većini, taj pokazuje palac gore ili palac dolje. Prema sadašnjim Pupovčevim izjavama, taj izvor iščitava da će se ići u pronalaženje kompromisnog rješenja kojim bi se izbjegao raspad HDZ-ove većine, a time i ponovljeni izbori.
– Pupovac se svojim intelektualnim kapacitetom nametnuo kao onaj koji šalje ključne poruke i koji u ključnim trenucima igra važnu ulogu, a njegova izjava da treba raditi na zajedničkom rješenju između HDZ-a i HNS-a o plaćama učiteljima meni govori da izbora neće biti – komentirao je taj naš sugovornik.
I on upozorava na nedostatak koalicijskog potencijala HDZ-a kao i na mogućnost velike koalicije, ali smatra da SDP ne bi isprva pristao na taj savez, nego da bi izbore trebalo ponoviti, što navodi kao argumente koji Plenkoviću ne idu u prilog izlaska na parlamentarne izbore u prosincu.
Međutim, najnovija kriza između HDZ-a i HNS-a, obje stranke dovodi u neugodnu situaciju. Bilo kakvo ponovno preslagivanje ne dolazi u obzir, što je rekao i sam Plenković, jer to bi već bile političke “triper kombinacije”. Iako bi Plenković možda i bez HNS-a uspio zadržati tijesnu većinu, to nije opcija koja bi mu dopustila komotan završetak mandata.
Očito je izvjesnije da će HDZ i HNS pronaći rješenje nego da će biti ponovljenih izbora, ali teško se oteti dojmu da oni Plenkoviću sad ipak više nego ikad dosad, osim kad je iz Vlade izbacio Most, odgovaraju. U idućih godinu dana Plenkoviću će se nagomilati još više problema, i sada mu za vratom pušu razni sindikalci, a pitanje je i kako će proći na unutarstranačkim izborima. Da je njegova pozicija u HDZ-a čvrsta, ne bi imao već četiri stranačka protukandidata.
VIDEO Prosvjed učitelja i profesora
Ova je svaki dan sve gora, starašno.