Kako u uvjetima sve pogubnijih posljedica klimatskih promjena osigurati dostatnu i sigurnu proizvodnju hrane, a da se smanje sve pogubniji utjecaji poljoprivrede na okoliš i klimu, samo je jedan od izazovnih zadataka kojim se u svjetlu europskog Zelenog plana i vala prosvjeda europskih poljoprivrednika ovih dana u Dubrovniku bavi 19. međunarodni i 59. hrvatski simpozij agronoma u organizaciji zagrebačkog Agronomskog fakulteta i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek te uz medijsko pokroviteljstvo Večernjeg lista. Prema riječima dekana zagrebačke Agronomije Ivice Kisića, vremena kad smo brinuli samo o stabilnoj proizvodnji i prinosima su iza nas.
U fokusu je otporna poljoprivreda, odnosno njezina transformacija koja podupire učinkovito korištenje resursa i zaštitu prirode, a da bi se to postiglo treba pomiriti i previše sukobljenih ciljeva – učiniti države kalorijski neovisnima, smanjiti degradaciju zemljišta i ublažiti klimatske promjene, pri čemu su edukacija i suradnja znanstvenih institucija na svim razinama od krucijalnog značaja. Za razliku od ratova, klimatske se promjene sigurno ne mogu zaustaviti, upozorio je dekan, ističući kako je hrana je u zadnjih godinu dana još više dobila na važnosti, dok se dugi lanci opskrbe gase.
>> FOTOGALERIJA Prosvjedi u Francuskoj: Najavljena opsada Pariza, vlada mobilizirala 15.000 policajaca
- Želimo ukazati na sve važniji značaj lokalne proizvodnje i kratkih lanaca opskrbe. Na svjetskom tržištu nikad više hrane, a postaje sve skuplja. Netko se počeo igrati hranom kao vidom oružja - rekao je Kisić.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, koja je uime predsjednika Hrvatskog sabora otvorila simpozij, kazala je kako ambicija Zelenog plana EU kojega je cilj ublažiti klimatske promjene, očuvati okoliš i bioraznolikost uvelike utječe i utjecat će na konkurentnost poljoprivrednika, sigurnost opskrbe hranom i njezinu priuštivost.
- Pogrešno je što EU u utvrđivanju te zelene ambicije nije uvažila polazne osnove država članica te s propisivanjem jednakih obveza za sve dovodi u ugrozu opstanak poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, ali i nekim drugim državama članicama. Naši poljoprivrednici već sada koriste manje pesticida, manje antimikrobnih sredstava, manje mineralnih gnojiva od prosjeka EU, a ako smanjimo njihovu upotrebu, kako to EU zahtjeva, prihranu i zaštitu bilja gotovo da nećemo moći provoditi što će biti kobno za prinose, koji su već sada ugroženi zbog elementarnih nepogoda - istaknula je Petir, ističući kako će naši poljoprivrednici EU ambiciju osjetiti i zbog podinvestiranosti poljoprivrednog sektora, čemu je dijelom razlog i kraće razdoblje korištenja europskog novca za razliku od starijih država članica. Stoga je, smatra ona, potrebno žurno revidirati europske politike i uravnonotežiti ih. Pod pritiskom prosvjeda poljoprivrednika diljem Europe to je ovih dana u fokus donositelja odluka te je povučen sporni EU prijedlog o pesticidima.
- No i dalje ostaje pitanje nelojalne konkurencije, loših sporazuma EU i trećih zemalja iz kojih na naše tržište ulaze proizvodi po bitno nižim cijenama, a koji su tretirani zaštitnim sredstvima koja nisu dozvoljena na području EU - i to je loše i za naše poljoprivrednike i za naše potrošače. Ni pojačani administrativni zahtjevi s obzirom na dob i obrazovnu strukturu hrvatskih poljoprivrednika nisu razumni te je nužno poljoprivrednicima omogućiti da proizvode hranu, a ne da se izgube u bespuću administriranja, poručila je uvjerena kako je poljoprivrednom i prehrambenom sektoru potrebno osigurati adekvatnu potporu kako financijsku, tako i u prijenosu znanja i informacija. U pronalaženju adekvatnog odgovora na klimatske promjene treba uključiti akademsku zajednicu i težiti učinkovitom pristupu temeljenom na dokazima i znanstveno priznatim metodama koji će garantirati sigurnost i kvalitetu hrane, ali i jačati konkurentnost poljoprivrede. Zato nam je potrebno više stručnjaka koji će svojim znanjem i savjetima usmjeravati i olakšati rad našim poljoprivrednicima, no pitanje svih pitanja je kako zainteresirati mlade da upišu studij agronomije, šumarstva, veterine, kazala je Petir.
POVEZANI ČLANCI:
Visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće se s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja što zahtjeva širu raspravu svih dionika sektora, sagledavanje trenutnog stanja, mogućnosti i prilika...
U kontekstu poticanja održive proizvodnje i potrošnje hrane, te promicanja cjenovno pristupačne i zdrave hrane, Petir naglašava važnost prepoznavanja i sankcioniranja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i pozitivan utjecaj kojim sankcioniranje ovih praksi može imati na jačanje kratkih lanaca opskrbe koji krajnje potrošače opskrbljuju kvalitetnom hranom, a domaćim proizvođačima garantiraju sigurnost distribucije njihovih proizvoda.
- Jačanje naših poljoprivrednih proizvođača u lancu opskrbe hranom, pitanje je naših nacionalnih interesa jer naši poljoprivrednici osim što za nas proizvode hranu, žive na selu i čuvaju hrvatski ruralni prostor, što je pitanje očuvanja nacionalne sigurnosti - poručila je.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako smo nebrojeno puta dosad čuli kako hrvatska poljoprivreda značajno zaostaje u produktivnosti, kad govorimo o europskom prosjeku, kako ostvarujemo velike deficite u vanjskotrgovinskoj bilanci te se suočavamo s brojnim izazovima.
- Mnogo toga je i točno, no rijetko se može čuti da je produktivnost hrvatske poljoprivrede narasla preko 70%, kad govorimo o oba pokazatelja na kojma se temelji ocjena produktivnosti rada od 2016. godine do danas. U 2019. smo, primjerice, imali dohodak mjeren bruto dodanom vrijednošću po jedinici rada od 6700 eura, u 2021. preko 8500, a na kraju 2022. 9908. eura. Mnogi zaboravljaju i da je vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje kao temeljni pokazatelj od 2016. do danas narasla 48% - objašnjava te dodaje kako je samo u 2022. vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasla za više od 18%, a iako je bila značajno gonjena inflacijom - realni rast je bio nešto veći od 9%.
>> VIDEO Klimatske promjene u HR i diljem svijeta
- Istina je i da je vanjskotrgovinski deficit veliki, ali je prehrana jedan od rijetkih sektora, kad govorimo o prerađivačkoj industriji, u kojoj je stopa izvoza u zadnjih 10 godina bila brža i veća od stope uvoza, a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo su u posljednjim godinama ostvarivali uglavnom suficit - naglasila je.
Kad je riječ o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj se održava simpozij, Vučković je kazala kako je putem Programa ruralnog razvoja koji se koristio do kraja lanjske godine uloženo nešto manje od 50 milijuna eura, od čega je veći dio do današnjeg dana isplaćen. Dodatno je iz operativnog programa koji potiče ribarstvo i akvakulturu uloženo 15 milijuna eura, a iz sustava izravnih plaćanja kojima se pomaže dohodak poljoprivrednika otprilike 29 milijuna eura, rekla je Vučković, napomenuvši kako su Ministarstvo poljoprivrede i Vlada pitanje proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti prepoznali odavno, reforma je napisana prije 3,5 godine.
- Ministarstvo poljoprivrede ne mora se baviti samo pitanjem potpora i dodjele zemljišta. Treba doprinositi i očuvanju naših najvrjednijih resursa, pronalaženju načina kako ih koristiti racionalno s mogućnošću stvaranja najveće dodane vrijednosti, kako ih očuvati za sljedeće generacije i kako stvarati jači i otporniji i povezani hrvatski lanac hrane. To su veliki izazovi, na dio pitanja je odgovoreno proteklih godina, no na puno tog treba odgovoriti narednih godina. U tome nam je neophodna pomoć znanosti i struke. Ulaganja u istraživanja i razvoj se znatno moraju povećati i povećavaju se, 2016. i 2017. bila su nešto veća od 0,9% BDP-a, a 2023. već 1,43%. Zelena agenda EU i sigurnost u prehrani nisu suprotni jedni drugome – postoji način da jednako brinemo o jednom i drugom i da to ostvarimo i to će donijeti i određene promjene u ZPP-u. Pri tome želim poručiti poljoprivrednicima da oni jesu značajno administrativno opterećeni, da se nekad ne vrednuje sve ono što su prošli u proteklim desetljećima u prilagodbi te da će im Vlada pružati značajnu podršku i boriti se za njihove interese kako bi ostvarivali dovoljan dohodak, a potrošačima se omogućila kvalitetna hrana po održivim cijenama - zaključila je.
Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić rekao je kako je nakon turizma, poljoprivreda najvažnija grana u županiji, od proizvodnje mandarina i drugog južnog voća, povrća, vrhunskih vina, maslinovih ulja, iznimne marikulture, pa i pčelarstva.
- Upravo su u tijeku neki od projekata koji će značajno unaprijediti našu poljoprivredu. U Neretvanskoj dolini formirat ćemo centar za poljoprivredu s pokušalištem za mandarine – što će biti jedan veliki iskorak u uvođenju više znanosti u proizvodnju u Neretvanskoj dolini. Tu već imamo završen i projekt navodnjavanja. Slijedi još jedan, kao i na poluotoku Pelješcu, dok u Županiji imamo i veliki projekt komasacije Konavoskog polja. Jedan od naših najvećih projekata je pak zaštita Neretvanske doline od zaslanjenja, utjecaja mora, izgradnjom brane na Neretvi i sustavom navodnjavanja koji će osigurati slatku vodu u cijeloj Neretvanskoj dolini - rekao je župan.
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, podsjetio je kako je ovih dana predsjednica Europske komisije započela strateški dijalog o budućnosti europske poljoprivrede i tom prilikom kazala da su europski poljoprivrednici kralješnica europske prehrambene sigurnosti, ključni nositelji i zapošljavanja i održivog razvoja ruralnog prostora.
- Međutim, s druge strane imamo dojam da se zelene politike najviše lome preko leđa poljoprivrednika, kao da je poljoprivreda najveći krivac klimatskih promjena. Naime vidimo da je u nekim zemljama to i eskaliralo, otpori su, poljoprivrednici prosvjeduju. Treba reći da su zadnjih godina inputi u poljoprivredi drastično poskupjeli, a s druge strane realni dohodak od poljoprivrede kontinuirano pada. Zelene politike uvjetovale su smanjenje poljoprivredne proizvodnje, posebice stočarske, i isto tako imamo sve rigoroznije standarde – i ekološke i dobrobiti životinja, što zahtijeva dodatne investicije. Također, dodatni je konkurentski pritisak iz trećih zemalja, posebice iz Južne Amerike i Ukrajine. A, za ilustraciju, realni dohodak po jedinici rada u EU u 2023. u odnosu na 2022. pao je za 6,5%, što pojednostavljeno znači da poljoprivrednici dobivaju sve manje.
- Zato je razvojni imperativ još snažnije ulaganje u istraživanje i razvoj koje će u budućnosti biti sve više temelj i za produktivnost i za konkurentnost – tvrdi Kovačević. No u Hrvatskoj, dodaje, ne možemo biti zadovoljni s ulaganjem u istraživanje i razvoj koje u BDP-u čini manje od 1,5%, odnosno gotovo dvostruko manje od ciljeva koje je EU zacrtala u Barceloni i Lisabonskoj agendi.
POVEZANI ČLANCI:
- Posebno nismo zadovoljni s ulaganjem privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Naime, imamo osjećaj da nam se događa, kao i u drugim zemljama u razvoju, da strane multinacionalne kompanije koje kupuju hrvatska poduzeća ulažu u istraživanje i razvoj, ali u sjedištima svojih tvrtki, u svojim matičnim zemljama. Tamo okupljaju znanstvenike i tamo financiraju istraživanje i razvoj - i tamo stvaraju inovacije i nove tehnologije - naglasio je, apostrofirajući to i u slučaju najavljene prodaje Fortenovinih poljoprivrednih perjanica.
- Naši poljoprivredni dragulji, Belje, PIK Vinkovci, Vupik trebaju ostati u hrvatskim rukama. To su tvrtke koje obrađuju više od 30 tisuća hektara zemlje i imaju veliki udio u stočarskoj proizvodnji. Znamo da se država ne treba miješati u tržište. Međutim, kad su u pitanju nacionalni interesi, svaka država ima svoje alate i svoje mehanizme. Mi znamo da je zemlja većinom u državnoj koncesiji i da je neće nijedan stranac odnijeti na leđima iz Hrvatske, ali nas isto tako zanima kako će se upravljati tim zemljištem, tko će iz njega izvlačiti profit - i isto tako, čija će to biti sirovinska baza i za čiju prehrambenu industriju. A ne treba zanemariti da su tamo i naši istraživači koji im kroz istraživanje i razvoj daju dodanu vrijednost - rekao je Kovačević, poručivši kako se ni najliberalnije ekonomije u svijetu odriču svojih strateških resursa, pa vjeruje kako će tako biti i u Hrvatskoj.
- Ove krize su upravo pokazale da su energija i hrana temelj nacionalne sigurnosti, a s druge strane i ključni alati kojima možemo amortizirati i snažne cjenovne, inflatorne udare, ali i upravljati krizama - zaključio je.
Najveći agronomski skup u Hrvatskoj i šire u Dubrovniku je okupio više od 400 sudionika iz 20 zemalja, plenarne predavače s gotovo svih najistaknutijih svjetskih sveučilišta, planirane su i brojne degustacije poljoprivrednih proizvoda i radionice, a dolazi i u godini kad zagrebački Agronomski fakultet obilježava 105. obljetnicu postojanja, podsjetio je danas dekan Ivica Kisić, u nadi kako ćemo nakon simpozija biti korak bliže postavljenim ciljevima.
>> VIDEO Je li ovo najteži posao na svijetu? U sibirskom brodogradilištu rade na -60C
