ŠTO NAKON USKRSA?

Jaja na policama nikad jeftinija, 30 komada prodaje se za 20 kn

Ivanić-Grad: Premijer Plenković posjetio novu farmu kokoši nesilica Lukač d.o.o.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/3
02.04.2021.
u 09:01

800 milijuna jaja godišnje se, prema nekim procjenama, proizvede u RH, od čega oko 150 mil. u neregistriranim proizvodnjama na selu

Prođemo li kao lani, makar smo tad u ovo vrijeme bili u debelom lockdownu, bit će super. No s hiperprodukcijom proizvodnje u ovoj godini, u kojoj HoReCa sektor još nije “prodisao”, a pandemija ponovno uzima maha, loše nam se piše – kažu nam peradari kojih se jaja ovih dana u nekim trgovačkim lancima prodaju u bescjenje.

Izvoz raste, no nije sve bajno

Šunkice i jaja na akciji, kojima se mame kupci, u preduskrsno se vrijeme i podrazumijevaju. No datumi na kutijama, niti tjedan dana do isteka roka (maksimalni je 28 dana), govore i o velikim zalihama, bilo proizvođača bilo trgovaca, koji ih prodaju i za svega 8 kuna za 10 komada, 30 komada za 20 kuna.

U uskrsnom mjesecu potrošnja jaja u starom je “normalnom” u pravilu rasla i 25% u odnosu na druge mjesece u godini, što znači da se u blagdanskom tjednu za pisanice, pince, kolače, francuske salate... kupovalo i 20-ak milijuna jaja više od prosjeka. No iako ih građani i ovih dana kupuju pojačano, s obzirom na to da više borave i kuhaju doma, taj će rast teško nadomjestiti gubitke peradara zbog još jedne loše turističke predsezone, zatvorenih hotela i restorana.

– Lani su u ovo vrijeme svi hrlili u trgovine i kupovali zalihe, pa tako i jaja, što se odrazilo na rast prodaje. Ove smo se godine pak nadali konačnoj normalizaciji tržišta, turizmu o kojem smo svi puno ovisni, no najviše jaja prodaju oni koji ih imaju na akciji – kaže nam Dražen Ćurila s ludbreške farme Luneta s oko 144 tisuće koka nesilica u štalskom uzgoju.

Godišnje iz šest objekata pokretnim trakama do pakirnice putuje oko 42 milijuna jaja, za kojima u uskrsnom tjednu potražnja raste 30-ak posto. No sa sirovinom koja je zbog poremećaja s koronavirusom na području cijelog EU rasla 30 posto i više, dok su cijene jaja niske, teško je.

– Iza kiše dolazi sunce – nada se taj mladi poduzetnik koji je u peradarski biznis ušao 2012. sa sestrom Ivanom.

Iz HGK su ovih dana pohvalili rast hrvatskog izvoza jaja za 24% u lanjskoj godini u odnosu na 2019., za više od pola milijuna eura.

– No nitko ne govori da smo ih izvozili u bescjenje – dodaje on – ističući kako Luneta već tradicionalno izvozi jaja u Austriju, Njemačku i Nizozemsku. Zbog ptičje gripe koja je desetkovala “kokošinjce” u nekim zemljama EU, pogotovo u Poljskoj i Skandinaviji, cijene u Uniji sad i rastu jer jaja nema dovoljno.

– U Hrvatskoj pak treba čekati da netko zatvori ili smanji proizvodnju da bi cijene ponovno rasle – napominje Ćurila.

Slično kaže i Marko Brajević, direktor tvrtke Perfa-Bio, koja je s oko 215 tisuća koka na farmama u Donjoj Bistri, Donjoj Stubici i Daruvaru jedan od najvećih proizvođača jaja u Hrvatskoj, s oko 70 milijuna komada godišnje. Prije dvije godine Perfa je krenula i sa slobodnim držanjem nesilica, a od lani i s bio, odnosno ekološkom proizvodnjom s kojom ciljano ide prema zdravijoj nesilici i dugoročno zdravijem proizvodu, objašnjava Brajević.

Iz Perfe 3 milijuna komada

Obogaćeni kavezi odlaze u povijest, a oni, dodaje, uskoro kreću i u investiciju najveće domaće farme nesilica u slobodnom uzgoju u Vrbovskom u Gorskom kotaru, s oko 40.000 njih, što će za tvrtku značiti dodatnih 12,5 milijuna jaja godišnje. Jedino što treba preživjeti ova vremena u kojima cijene sirovine ne prate i cijene finalnog proizvoda.

– Kukuruz je u zadnja dva mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani poskupio 40-50%, soja 60%, ulja za hranu za nesilice također 40-50%, što se trenutačno nikako ne može kapitalizirati u proizvodu – objašnjava on.

S druge strane, hiperprodukciju u RH potencira i veliki broj neevidentiranih proizvodnji na selu, koje se s nekoliko stotina komada i ne moraju registrirati. Stoga nitko zapravo ne zna koliko se jaja godišnje proizvede u Hrvatskoj, osim da ih iz registriranih proizvodnji od oko 2 milijuna nesilica godišnje na tržište stiže između 600 i 650 milijuna jaja. Perfine nesilice u uskrsnoj potrošnji participiraju pak s oko 3 milijuna.

– Ne sumnjam da će se ta jaja sada prodati. No što nakon Uskrsa? Već od travnja i svibnja jaja su se tradicionalno jače prodavala kroz HoReCa-u i masovniji turizam i mnogi su ove godine računali na to, tako da nas je ovaj treći val sve iznenadio. Jaja nas skupo koštaju, a za njih nećemo dobiti ništa – kaže Brajević.

Lani je zbog korone prodaja jaja u maloprodaji rasla 10-15%, no s podbačajem HoReCa, godina je završila s ukupnim padom prodaje od 5%.

– Kad bi ova godina bila barem na nivou prošle, bili bismo zadovoljni. Ovako ne preostaje ništa drugo nego da se dio domaćih proizvođača više izvozno orijentira na tržišta EU, na kojima pojava ptičje gripe svakodnevno uzima danak, gdje se kao konkurenti mogu bolje pozicionirati i gdje njihova jaja više vrijede – rekao je Brajević.

Pitali smo građane: Znate li kako se pravilno maske bacaju u smeće nakon upotrebe?

Komentara 3

VI
Vito
09:20 02.04.2021.

Ovo je rekvijem za ovog proizvođača. Naime, koliko je ovdje vidljivo članovi hdz - ovaca su javno i jasno "metnuli šapu" na ovog proizvođača. Očito previše zarađuje pa je "slamka spasa" vladi i vlasti.

VI
Vito
09:18 02.04.2021.

Bi li takva jaja bila dobra za žbukanje fasade??? Naime svjetionik Veli Rat požbukan je s oko 1200.000 žumanjaka umješanih u žbuku 1849.g. još i danas nema nikakvih oštećenja na žbuki niti nakon 172. godine na vjetrometini mora i sunca. Dolazi do obnove zgrada porušenih u potresu pa bi žbuka s jajima dobro poslužila za kvalitetniju obnovu. Jaja bi iz takvog uzgoja dobro poslužila za žbuku. Domaća, od kokoši hranjene prirodnim zelenjem seoskog dvorišta i imanja kvalitetom stotinjak puta boljom bi lakše došla do kupaca.

JA
jadnatikoza
09:12 02.04.2021.

Ma koga briga za ekonomiju i za iseljavanje naše djece. Dolaze izbori, dajte nam još Pupovca, Milanovića i Plenkovića pa onda može i usraša, partizana i veličanja Pavelića

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije