Marko Jelić, doktor je molekularne biologije, gradonačelink Knina koji je prije četiri godine neočekivano pobijedio Josipu Rimac i nakon četiri godine mandata gradonačelnika Knina odlučio se kandidirati za župana Šibensko-Kninske županije. Pobijedio je za 187 glasova u prvom krugu.
1. U prvom krugu pobijedili ste za 187 glasova župana Gorana Pauka. Jeste li iznenađeni i što mislite zašto se to dogodilo?
Očekivao sam ulazak u drugi krug, no nisam očekivao da će razlika biti 187 glasova. Ipak, radi se o dugogodišnjem obnašatelju dužnosti župana koji je ujedno predstavnik najjače političke grupacije u našoj županiji, koja s istom vlada posljednjih 30 godina. Upravo ta dugogodišnja vladavina uz niz drugih negativnih trendova koji su povezani, u percepciji glasača, s aktualnom vlasti dovela je do ovakvog raspleta situacije. Kako u posljednje vrijeme žitelji naše županije osjećaju stagnaciju ili čak nazadovanje te takve pojave povezuju s negativnim kadroviranjem naslonjenim na stranački klijentelizam došlo je do želje za promjenama u političkom smislu.
2. Politička javnost jest iznenađena, doduše nešto manje nego kad ste pobijedili Josipu Rimac za gradonačelnicu Knina. Zašto samo jedan mandat u Kninu i zašto kandidatura za župana?
Da, promjene koje su se dogodile u Kninu prije četiri godine bile su iznenađenje za javnost, no ne za mene i suradnike. Težnja za drugačijim odnosom i svijest da je to potrebno ako želimo da grad preživi osjećala se dosta dugo, trebao ju je netko osloboditi i preuzeti odgovornost da je kanalizira. Kad smo se organizirali nisu nam davali previše šansi, no bilo naroda je bilo već jasno ocrtano i došlo je do promjene. To mi je bilo važno, da društvo osjeti da se može drugačije i da to drugačije treba biti odraz slobodne volje svakoga od nas udruženih u zajednicu jednakih.
Sve temeljne stvari grada i sugrađana su postavljene na pravi put i ja tu više nisam potreban, zamjenici g. Marijo Ćaćić i gđa Kristina Perić su odlučili da će nastaviti taj posao i, po meni, oni su spremni to učiniti i ići dalje s našom kninskom pričom. No, kad radite konkretne stvari, tada imate i konkretne probleme, a nažalost u mom gradonačelničkom mandatu se pokazalo da je jedan od najvećih graditelja prepreka upravo Županija koja generira nejednakost u postupanju. Isto to su doživljavali i drugi nezavisni, pa i neki HDZ-ovi čelnici gradova i općina. Da bismo išli naprijed to se također mora promijeniti. Zato sam se kandidirao za župana jer želim živjeti u društvu jednakih i slobodnih.
3. Podržat će vas u skupštini i lijevi i desni. Kako je to moguće?
Iz gore kazanog je razvidno da se nagomilalo previše nezadovoljstva prema dosadašnjem pristupu upravljanju županijom. Nitko od nas ne želi da mu djeca odlaze u svijet i da nemaju jednaka prava u svojoj domovini, a otišli su mnogi i to upravo radi odabira podobnih umjesto sposobnih. Svi ti ljudi bez obzira na njihovu ideološku orijentaciju su shvatili da ovako više ne može te da podjele na ideološkoj razini nisu rješenje. Mene ideologija ne zanima, bitno mi je da svi imamo jednaku priliku i da se biramo po kompetencijama, a mislim da je to postalo bitno i lijevim i desnim i onima u centru. U suprotnom neće više biti nikoga, a tada i ideologija postaje bespredmetna.
4. Možete li Vi kao nezavisni kontrolirati sve svoje vijećnike u odlukama koje će biti presudne za razvoj šibensko-kninske županije ako osvojite mandat?
Nezavisnost se očituje u slobodi odabira, donošenju odluka na temelju svoje vlastite prosudbe i savjesti, a ne na kontroli od strane jednoga. Tada nismo nezavisni i ništa se ne bi promijenilo u odnosu na stranačke politike koje imamo sad. Ljudi koji se nalaze na listi koju sam imao čast nositi u Županijskoj skupštini će odlučivati odgovorno i mudro na korist čitave zajednice, vodeći brigu o poštenju i vlastitom integritetu. Zato sam s njima, a i oni sa mnom. Bez oduzimanja vlastite slobode stava.
5. Tko su nezavisni koji Vas podržavaju i je li moguće da nakon ovih izbora i vi postane stranka?
Od prvog dana tu su načelnici općina Tribunj, Murter-Kornati, Pirovac, bivša načelnica općine Kijevo, zatim moji suradnici iz Knina, Nezavisna lista Stipe Petrine, Nezavisna lista mladih Drniš, nezavisna lista iz Vodica, no tu su SDP, Most, Domovinski pokret, Loza i brojni drugi kojima je ideja nezavisnosti ili slobodnog stava bliska. Osobno nemam nikakvih ambicija niti želim biti član stranke i o tom nismo niti razgovarali.
6. Izjavili ste da nema razloga da Šibenik bude lošiji od Zadra i Splita, možete li objasniti tu izjavu?
Često naglašavam da smo iznimno bogati prirodnim, i još uvijek, ljudskim resursima, a ipak smo od svih dalmatinskih županija na samom začelju. Od svih većih gradova na hrvatskoj obali Jadrana jedino Šibenik još uvijek nema Sveučilište, iako se o tom priča dosta vremena. Turizam nam zaostaje i po broju noćenja i po prihodima. Poljoprivreda je zapostavljena, gospodarstvo i poduzetnici imaju osjećaj da su na kraju reda, a od njih živimo. Druge županije u sve to i demografiju ulažu dosta, naša simbolično ili ništa. Grad Šibenik može biti centar Dalmacije po puno toga jer zajedno s okruženjem ima sve predispozicije da to i postane, a Županija s obzirom na ovlasti ima tu uistinu veliku ulogu koju za sad nije realizirala. Jak Šibenik znači jak Knin, Unešić, Rogoznicu, Ervenik itd. i obratno, stoga nam je potrebna sinkronizacija i koordinacija prije svega kroz županijske sustave.
7. Kakvu gospodarski vidite budućnost Šibensko - Kninske županije i s kojim projektima može zaustaviti iseljavanje mladih i pokrenuti ekonomski razvoj?
Šibensko-kninska županija je, kako sam već više puta naglasio, iznimno bogata i njena budućnost u tom smislu će biti uspješna uz pametno i sustavno upravljanje. Projekti koji su neophodni za provođenje u gospodarstvu su oni vezani uz valorizaciju poljoprivrede i proizvodnje visoko vrijednih prehrambenih proizvoda i njihov plasman kroz turizam. Upravo turizam koji ima i sad veliku ulogu u gospodarskom životu našeg priobalja treba postepeno prenijeti i u zaleđe, vodeći brigu o očuvanju okoliša. Imamo i ozbiljne industrijske kapacitete kojima treba pomoći da ostanu u svjetskim trendovima i da gaje inovativnost.
Upravo to kroz fondove usmjerene na Zelenu tranziciju i digitalizaciju čitave Europe, a to je jedna velika mogućnost da postanemo sve to što smo zamislili i eventualno više od toga. Stoga, ako ostvarimo društvo slobodnih i jednakih kreativnih ljudi demografija više neće biti problem jer će ljudi vidjeti svoju budućnost i budućnost svoje djece tu u našem kraju.
Čudesni Francuz gotovo je nevidljiv i 'razgovara' s pilotom
Odkada smo dobili izbore prije 30g kuće nas hadezeovaca baš su dobro napravljene, stan u Zagrebu, apartman na moru, poticaj za opg, djeca nam voze njemačke aute, školuju se u inozemstvu, a još povrh svega steknemo i pokoju akademsku tituluu ako nam zatreba. Da se nađe. Zašto tako ne bi ostalo i dalje?