Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, za kojim su seljaci danas bili organizirali "potjeru", ukazao se u Dnevniku HTV-a gdje je poslao poruku da novca za isplatu štete od suše – nema.
Obećao je sjesti i razgovarati s predstavnicima seljačkih udruga, no odmah upozorio da željeni novac ne mogu dobiti te da se zbog toga razmišlja o drugim oblicima pomoći.
Pomozite nam da nađemo ministra Jakovinu. Slavonija gori, a od ministra ni slike ni tona. Nevjerojatno je da se on odmara, a netko se bori za goli život, zavapio je Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza na današnjoj konferenciji za novinare kojom su seljaci željeli upozoriti javnost koliko su katastrofalne posljedice suše koja je pogodila istok zemlje. Ministar pak tvrdi da su prozivanja neargumentirana.
- Obišao sam teren, ministarstvo je dalo izjavu. Novi sastanak s proizvođačima dogovoren je za četvrtak, rekao je ministar Jakovina u Dnevniku HTV-a. S poljoprivrednicima suosjeća, no smatra da opstanak poljoprivrede nije u pitanju, a seljaci, kaže, premalo koriste osiguranja od rizika suša.
Seljaci tvrde da je Slavonija opustošena, a šteta od suša se procjenjuje na više od milijardu kuna, a ako se pribroje i štete zbog ranog mraza u proljeće, svota se penje na više od milijardu i pol.
Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), nada se da će Vlada, kao i 2003., izaći u susret poljoprivrednicima kojima je tada osigurano 400 milijuna kuna za nastavak proizvodnje te naglašava kako su štete od suša ove godine puno veće nego 2003. Seljaci su najavili da će sve poskupjeti zbog suše jer "seljaci pogođeni sušom na poljima uzgajaju samo minus".
Seljaci: Baš ih briga za sušu, ministri se brčkaju u moru
Elementarnu nepogodu proglasile su Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Istarska županija te posljednja u nizu i Brodsko-posavska.
U posljednjih 50 godina nije zabilježen manji pad oborina, a mjere redukcije vode posljednji su put provedene 1986.
– Naše je područje poznato po teškom ilovastom tlu koje dobro drži vlagu, pa štete na kukuruzu nisu tako velike kao u Baranji, gdje su usjevi potpuno izgorjeli. Ono što sam ondje vidio zaista je stravično, nema doslovno ničega. Što je zemlja kvalitetnija, štete su veće, iako će prinosi i kod mene biti barem 30 posto manji, a i obrada je kod nas trostruko skuplja – ističe Antun Vrakić iz Siča kod Nove Gradiške. Na najavljene mjere poput ulaganja u sustav vodoopskrbe, redukcija vode i hitnog uključivanja drugih raspoloživih izvora, ali i na samo proglašenje nepogode, seljaci gledaju sa skepsom. Državna je blagajna prazna i najviše bi im odgovaralo otpisivanje ili barem prolongiranje roka za plaćanje zakupa zemljišta. Podaci Koordinacije seljačkih udruga govore da štete iznose od 70 do 90 posto i da nema kulture koja nije stradala.
– Štete su najveće na soji i kukuruzu koji podsjeća na trsku jer nema ploda, pa može poslužiti jedino u stočarstvu za zelenu masu – kaže predsjednik Koordinacije Dragutin Dukić. Neizbježno je, kaže, dizanje cijene svinjetine i govedine, ali zbog toga nitko neće smjeti upirati prstom u seljake.
– Zar političari ne vide da gore i nebo i zemlja? Krave završavaju u klaonicama jer ih seljaci nemaju čime prehraniti, ali njih to ne zanima. Umjesto da nam pomognu u ublažavanju šteta, oni se brčkaju u moru uživajući u vodi koje ovdje nedostaje. Neka, pustit ćemo ih da se odmore, ali zato će im dolazeća jesen biti vrlo vruća, već u rujnu zadat ćemo im velike glavobolje – dodaje Dukić. Upozorava da je Amerika već podigla otkupne cijene, što znači da će hrana poskupjeti i da je neće biti. To će, dodaje, možda odgovarati uvoznicima i švercerima koji će zaraditi grdnu lovu, ali proizvođači će opet zbrajati gubitke.
Komentar suvišan.