Hrvatska je u pandemiju uletjela kao najzaduženija tranzicijska zemlja, s razinom duga od približno 73 posto što nas smješta na visoko, deveto mjesto po zaduženosti država unutar EU. Slično kao Hrvatska stoje jedino Mađarska i Slovenija čiji javni dug iznosi oko 70 posto, dok daleko uspješnija Češka ima samo 32 posto duga, mjereno udjelom u BDP-u, Slovačka 50 posto, a najmanje zadužena europska država Estonija samo osam posto.
Ne otkrivaju cijenu kredita
Na vrhu EU ljestvice je stari bolesnik Grčka sa 180 posto javnog duga, slijedi Italija sa 135, Portugal sa 122, Belgija, Francuska i Španjolska s oko 100 posto, što će se već ove godine znatno pogoršati. Ovih dana često spominjana Švedska ima samo 39 posto javnog duga. U epidemiji korone, prvoj su Italiji stigli na naplatu stari grijesi te je jedno vrijeme prinos na njezine desetogodišnje obveznice probio tri posto.
Tek nakon snažne intervencije Europske središnje banke i masovnog otkupa javnog duga prinosi na talijanski dug spustili su se ovaj tjedan na oko 1,8 posto. U odnosu na referentne njemačke obveznice razlika je oko 2,2 postotna boda, pa analitičari procjenjuju da će već ove godine talijanski javni dug skočiti na 150 posto BDP-a, za oko 15 posto baznih bodova, španjolski na 108 posto, dug Portugala na 128 posto, dok će se njemački javni dug, koji starta s gotovo idealnih 62 posto, jedva dići na 63 posto. Brzina povećanja duga neće ovisiti samo o masovnosti fiskalnih intervencija u doba krize nego i o kamatama na nova zaduženja.
Ovih dana Hrvatska je svoje prve korona kreditne linije realizirala s bankama, no ministar financija Zdravko Marić izbjegava dati precizan odgovor po kojoj je cijeni zaključena ta transakcija. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da će u najpovoljnijem scenariju, hrvatski javni dug dogurati na 90 posto BDP-a, i to u slučaju da kriza završi za tri mjeseca! Krivulja rasta hrvatskog javnog duga bila bi strmija nego u Italiji.
MMF vjeruje da će BDP Europske unije ove godine pasti oko sedam posto, te iduće vratiti pet posto rasta, što bi značilo da će realni BDP Europske unije i iduće godine biti oko 2,6 posto manji nego u 2019. godini, izračunali su analitičari HGK. Zbog velikog značaja turizma Hrvatska je među članicama EU s najvećim pretpostavljenim padom od devet posto, rame uz rame s Grčkom i Italijom.
– Solventnost država članica ponovno je u fokusu tržišta. To nije samo talijanski problem, već problem juga Europe. Vraćamo se na kontinent s dvije brzine, navodi ovaj tjedan Financial Times.
Sve su oči opet uprte u Europsku središnju banku, koju kroz koronakrizu vodi francuska političarka Christine Lagarde jer se od nje očekuje da najmanje iduće desetljeće osigura jeftin izvor kapitala kako bi se pokrili enormni troškovi pandemije. Europska središnja banka priskače u pomoć i Hrvatskoj, zasad kroz aranžman o zamjeni valuta “težak” dvije milijarde eura, pa i kuna ulazi u košaricu europskih valuta čiji će se tečaj braniti zajedno s Hrvatskom narodnom bankom. – Dug je problem kada si ne možete priuštiti kamate. Ako postoji sudionik na tržištu koji kamatne stope drži niskim tada je lakše, naveo je za austrijski Der Standard financijski stručnjak Felix Düregger. Austrijanci su u krizu ušli sa sličnom razinom javnog duga kao i Hrvatska, no ne brine ih kako će pokriti nove obveze dijelom i stoga što im ove i iduće tri godine stižu na naplatu veliki paketi obveznica izdanih prije 15-ak godina na koje su godišnje plaćali oko 3,9 posto kamate, dok se cijena novog duga, odnosno desetogodišnjih obveznica, spustila na 0,1 posto!
Dugoročne posljedice
Dosta pažnje u ekonomskim krugovima izazvao je i prošli mjesec objavljen rad grupe ekonomista sa Sveučilišta u Kaliforniji na čijem je čelu Òscar Jordà o dugoročnim ekonomskim posljedicama pandemija. Koristeći povijesni skup podataka kroz stoljeća, uspoređivali su učinke velikih lomova na gospodarstvo, poput ratova i pandemija. Iskustvo iz povijesti pokazuje da se gospodarstva lakše oporavljaju nakon ratova, jer ih prati masovna obnova infrastrukture. Smrtonosne pandemije uništavaju rad, pa je i oporavak nakon njih bitno sporiji.
Tko ima kakav komadić zemlje, neka se uhvati posla i oformi vrt. Da si voće i povrće posadi, opet dobro. Danas ima i na internetu sve objašnjeno, kako se što sadi, kako se zemlja priprema. Nezaposlenih koliko hoćeš, neobrađene zemlje koliko hoćeš.