Je li Agrokor u Hrvatskoj izazvao “financijsku nestabilnost”? Već na prvi pogled rekli bismo da jest. Indeks Zagrebačke burze Crobex pao je u ožujku golemih 12 posto, desetak društava s najvećim prometom i kapitalizacijom je u blokadi. Investicijski fondovi, među kojima i mirovinski, pretrpjeli su osjetne gubitke.
HNB javno upozorava da bi zbog Agrokora i “neke hrvatske banke mogle imati problema”. Prema zakonu, “financijska stabilnost” je, između ostaloga, i “nesmetano i učinkovito izvršavanje plaćanja”. A sada to nisu u stanju činiti tvrtke čiji ukupni prihod doseže čak oko 15 posto hrvatskoga BDP-a. Štoviše, s takvim “znatnim poremećajem u sustavu plaćanja” mogli bismo reći da imamo i “kriznu situaciju” kako je definira zakon. No i Vlada premijera Plenkovića neizravno kaže da je Agrokor izazvao financijsku nestabilnost.
U Vladinu obrazloženju prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, za koji Vlada ne krije da ga predlaže upravo zbog Agrokora, stoji da se zakon donosi “s ciljem sprečavanja negativnih posljedica na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u RH”.
A ako je tako, nameće se pitanje: dok je Agrokor prijetio “negativnim posljedicama za financijsku stabilnost zemlje”, što je radilo najviše tijelo hrvatske države zaduženo za očuvanje financijske stabilnosti – Vijeće za financijsku stabilnost? Vijeće je osnovano zakonom u prosincu 2013. Čine ga guverner HNB-a (ujedno i predsjednik), zamjenik guvernera i dva viceguvernera, predsjednik i još jedan član Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga – Hanfe, ministar i još jedan predstavnik Ministarstva financija te direktorica i jedan predstavnik Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka – DAB-a.
Najvažnija je zadaća Vijeća da “identificira, ocijeni i razmotri sistemske rizike” te da “nadležnim tijelima skrene pozornost na sistemske rizike koji mogu ugroziti financijsku stabilnost”. “Tijela i pravne osobe kojima Vijeće izda preporuku dužni su postupiti u skladu s preporukom.” Ni u jednom izvještaju, odluci ili priopćenju Vijeća objavljenima na njegovim internetskim stranicama Agrokor se, međutim, ne spominje.
No to ne znači da Vijeće o Agrokoru i društvima tog koncerna nije raspravljalo jer su materijali i zapisnici Vijeća tajni. Ali ne vidi se ni da je Vijeće raspravljalo ili bilo kome izdavalo ikakva upozorenja čak ni o vrsti djelatnosti kojom se bavi Agrokor. O nekretninskom biznisu i njegovim sistemskim rizicima, na primjer, Vijeće jest raspravljalo, upozoravalo i izvijestilo.
Ni po izbijanju i dramatičnom zaoštravanju “krizne situacije” oko Agrokora ne može se zaključiti da je Vijeće u tom slučaju obavilo posao za koji je zaduženo. No za Vijeće i njegove članove neće biti posljedica.
Vijeće se formira po automatizmu i nikome ne odgovara, podnosi Saboru godišnje izvješće o radu, ali se o njemu ne raspravlja niti glasuje. To očito treba hitno promijeniti.
