Mogao si iznajmiti apartman bilo gdje u Hrvatskoj, no nisi mogao ići u svoju vikendicu. Ako si prebolio COVID-19, smio si putovati u inozemstvo, no ne i između županija u Hrvatskoj. Katolički vjernici mogli su u crkvama proslaviti Božić po novim epidemiološkim pravilima, no ta epidemiološka pravila koja su vrijedila za njih, nisu vrijedila, barem u početku i za pravoslavne vjernike. Kafići ne smiju raditi, no zato restorani mogu imati dostavu hrane pa i toplih napitaka.
To su samo neke od nelogičnosti u epidemiološkim mjerama koje su proteklih mjeseci bile ili su trenutačno na snazi na što su odmah po njihovom donošenju upozorili brojni pravni i ustavni stručnjaci. No Nacionalni stožer civilne zaštite, a ni Vlada, na sve glasnija upozorenja kako se navedenim mjerama krše ljudska prava i slobode ne haju. Vlada ili oni koji zbore njezino ime u svojoj argumentaciji pozivaju se na to da je zaštita zdravlja prioritet te da se svi moramo odreći nekih malih stvari i priviknuti se na život u novom normalnom. Jedan od argumenata koji se od rujna često povlači je i onaj da je Ustavni sud dao za pravo Vladi i Nacionalnom stožeru proglasivši da su odluke koje je stožer do tada donosio u skladu i sa zakonima i s ustavom.
VIDEO: Stožer: Mjere se produljuju do 31. siječnja.
No to je bilo u rujnu, a u međuvremenu do konca prosinca na Ustavni sud pristigli su novi zahtjevi za ocjenom ustavnosti pojedinih odluka ili zakona koje je od tada pa do danas donio Nacionalni stožer vezano za epidemiju COVIDA-19. Prijedloge su podnijele razne fizičke i pravne osobe, pa se tako od Ustavnog suda ponovo traži ocjena ustavnosti Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o sustavu civilne zaštite. Riječ je o oporbenom opetovanom zahtjevu jer je taj prijedlog Ustavni sud, uz izdvojeno mišljenje troje sudaca, odbio. No Ustavni sud će očito ponovo odlučivati o tome, a kada teško je reći.
Nadalje, na Ustavni sud je nakon rujna došlo i više prijedloga za ocjenom ustavnosti i zakonitosti odluka Stožera civilne zaštite, pa tako, za sada, pet pravnih osoba traži ocjenu ustavnosti odluka kojim se ograničava okupljanje te kojima se uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa COVIDA-19. Jedan zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosi se na privremenu zabranu prelaska granice, a još jedan na način organizacije javnog prijevoza putnika radi sprječavanja širenja COVIDA-19. Među onima koji traže ocjenu ustavnosti zabrane okupljanja su i vlasnici teretana, kojima je zabranjen rad, iako je i sam Nacionalni stožer kazao da nema dokaza da su teretane izvorišta zaraze.
Na treba sumnjati da će nakon odluke Stožera da se do daljnjeg produlje razne zabrane na Ustavni sud prispjeti još ustavnih tužbi, a svojevremeno su ih najavile i udruge ugostitelja kojima je od konca studenog zabranjen rad i ta bi zabrana mogla potrajati do proljeća.
A kada će Ustavni sud o svemu reći svoje za sada je nepoznanica, jer na Ustavnom sudu kažu da je "rješavanje navedenih predmeta u tijeku te da u ovom trenutku nije moguće ocijeniti kada bi Ustavni sud mogao o njima odlučiti". Mnogo je onih koji smatraju da je po ovom pitanju Ustavni sud inertan, odnosno da bi i sam odmah trebao reagirati nakon nekih odluka Stožera koje su dvojbene odnosno kojima se ograničava pravo građana na primjerice slobodno kretanje. Za donošenje prethodne odluke trebalo im je više od pola godine, pa ispada da Ustavni sud počesto odluči jesu li neke epidemiološke mjere u skladu s ustavom kada one budu ukinute. Dojam je da se u drugim zemljama o ustavnosti epidemioloških mjera puno brže odlučuje.
Usporedbe radi, Ustavni sud BiH je nedavno protuustavnima proglasio neke mjere i ograničenja koje su u toj zemlji uvedene kako bi se spriječilo širenje zaraze. Po tom sudu, zabrana kretanja u noćnim satima te obveza nošenja maski i na otvorenom predstavljaju "miješanje u temeljna ljudska prava i slobode zajamčene Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda".
Ustavni sud BiH tako je procijenio kako uvedene mjere znače kršenje prava građana na privatni život i na slobodu kretanja a sporno im je bilo i što su mjere uveli krizni stožeri ministarstava zdravstva bez sudjelovanja najviših tijela zakonodavne i izvršne vlasti u državi. Prije nekoliko mjeseci isti je sud neustavnim proglasio i odredbu kojom je tijekom prvog vala pandemije bilo zabranjeno kretanje osobama starijim od 65 i mlađima od 18 godina.
Ustavni sud nije sastavljen od najvećih neovisnih stručnjaka za zakone i Ustav nego je skup pravnika i političara koji su političkom odlukom postavljeni za ustavne suce . Stoga se i ne može očekivati pravno mišljenje u smislu prava i pravdee nego političko mišljenje koje je u pravilu je na strani političke vladajuće elite i desne i lijeve . Što dovodi do apsurda , tj. sadašnje situacije gdje je de facto suspendirano provođenje bilo kojeg pravnog normativa u smislu prava i pravde . A to onda ima za posljedicu posvemašnju pravnu nesigurnost , čitaj bezakonje