Jedina prava privatizacija, u kojoj država prodaje većinski vlasnički udjel, u ovoj godini je prodaja slatinskog Agroduhana. Nakon višekratnih neuspjelih pokušaja prodaje, CERP je prvi put održao prodaju vlasničkog udjela postupkom neposredne prodaje. Od pet potencijalnih kupaca, dva su provela dubinsko snimanje i sudjelovala su u nadmetanju.
U proces se krenulo s cijenom od 3,28 milijuna eura za pet vlasničkih udjela koji čine 90% temeljnog kapitala, no zasad se ne komunicira kolika je postignuta kupoprodajna cijena. Kupac je, pak, veliko iznenađenje. Iako se godinama baratalo imenima potencijalnih kupaca iz branše, novi vlasnik Agroduhana široj je javnosti malo poznato Zagrebačko elektrotehničko poduzeće (ZEP). Ta tvrtka specijalizirana u poslovima elektroinstalaterskih radova u većinskom je vlasništvu poduzetnika Ivice i Franje Josića.
Novi vlasnik iz potpuno druge niše u Agroduhan ulazi u trenucima kad je proizvodnju duhana pogodila oluja i tuča. Što su njegovi motivi i kakve planove razvoja svoje iznenađujuće akvizicije imaju, razgovaramo s direktorom Agroduhana Krešimirom Hrgovićem.
Iznenađuje informacija da novi vlasnik ne dolazi iz redova duhanske branše, budući da su se uoči prodaje kao glavne zainteresirane ulagače spominjalo tvrtke poput German Tobaccoa i turskog Star Agritecha. Dapače, novi vlasnik nema nikakvog doticaja s tom proizvodnjom. Kako je došlo do takvog razvoja događaja?
Agroduhan je država duži niz godina pokušavala prodati. Zadnji pokušaji prodaje bili su prošle godine, no bez zaprimljenih obvezujućih ponuda. Početkom ove godine najavljen je novi ciklus prodaje i on je sada okončan. Njegovom uspjehu pridonijele su zasigurno pozitivne promjene koje su se dogodile potkraj prošle godine. Iza nas su sudski procesi koji su opterećivali Agroduhan, a poremećaji koji su se dogodili na tržištu omogućili su da smo plasirali naš proizvod uz jako dobru cijenu. Likvidnosna situacija je stabilna zahvaljujući jednoj prodaji iz lipnja, zahvaljujući čemu ostale zalihe nismo morali prodavati pošto-poto, nego smo mogli konstantno dizati cijenu. Sve to se pozitivno odrazilo i na poslovne rezultate. Ukupni prihodi porasli su za 15%, a čisti poslovni prihodi bili su veći za 37%, upravo zahvaljujući ostvarenim većim cijenama. Smanjene su i kreditne obveze, koje su 2017. iznosile 27 milijuna kuna na 13 milijuna. Sve to pridonijelo je zasigurno i da netko prepozna potencijal i odluči se za kupnju Agroduhana.
Kakve su prve najave ZEP-a, što su im planovi, slijede li investicije, reorganizacija u Agroduhanu?
Najavljena su ulaganja, širenje kooperacija, proizvodnja duhana i na vlastitim površinama, jer imamo u koncesiji oko 40 hektara zemljišta, a među ostalim Agroduhan će snažno krenuti i s nabavom duhana na vanjskim tržištima.
Na kojim tržištima?
S obzirom na štete koje su se dogodile i na očekivane manje količine od naših kooperanata, pristupili smo pregovorima na drugim tržištima, od Poljske, Srbije i BiH do Pakistana. Mi smo već i lani prve količine nabavili u Srbiji, ali će nam novi vlasnik dati financijsku injekciju i sasvim sigurno olakšati pristup duhanu na drugim tržištima. S obzirom na dobru likvidonosnu situaciju, preporuka je nastaviti smjerom kojim se tvrtka razvija, s najavom zapošljavanja i ulaganjima u odnose s kooperantima.
Mi smo i do sada imali jako dobar sustav suradnje s kooperantima, jer važan je korektan odnos s kupcima i radnicima, no kooperanti su naše polazište i usudio bi se reći, ključna karika u lancu. Osiguravamo im sjeme, nabavljamo za njih sve repromaterijale, od umjetnih gnojiva do zaštitnih sredstava, a dogovaramo i osiguranje od štete tuče, mraza, suše, kreditiramo ih namjenski kreditima do tri godine za kupovinu mehanizacije i poljoprivrednog zemljišta, avansiramo ih za sadnju, okopavanje, berbu, koja kreće od srpnja i traje do studenoga. Plaćamo im i energente, a nakon predaje duhana, provodi se obračun i u prosincu slijedi isplata. Cilj je, dakle, zadržati kooperante i dobiti nove, ići u investicije u novu opremu i nova zapošljavanja.
Koliko radnika trenutno imate?
U ovom trenutku imamo 47 stalno zaposlenih i angažiramo više od 80 sezonskih radnika, a kad bi nabavom duhana s vanjskih tržišta postigli cilj da prerada traje ne nekoliko mjeseci, nego cijelu godinu, biti će nužna nova zapošljavanja stalnih radnika.
Kako to da za kupnju Agroduhana uopće nije bilo interesa među tvrtkama iz branše?
I ostale tvrtke koje su uz ZEP u postupku prodaje iskazale interes nemaju poveznice s duhanom, a po mojoj procjeni radi se o ocjeni poduzetničke prilike, koju su novi vlasnici očito prepoznali.
No, ZEP u Agroduhanu dočekuju i dugovi koje tvrtka ima CERP-u za njegove pozajmice, koje od 2017. ne podmiruje, a premašuju dva milijuna eura?
To će sasvim sigurno vrlo skoro biti tema o kojoj će novi vlasnik pregovarati s CERP-om.
Kupnja duhana s drugih tržišta novost je u poslovanju Agroduhana?
Tako je. To nam prije nije omogućavala likvidonosna situacija, a lani kada smo počeli, s tim da se radi o malim količinama, kalkulacije su se pokazale pozitivnima.
Kakve su prilike s tržištem u susjednim zemljama?
U Srbiji je tržište puno liberalnije, egzistira nekoliko tvrtki koje se bave sličnim poslom kao mi, s tim da se ne bave i obradom lista, već samo prodajom duhanskog lista. Tu je nekoliko tvrtki naše veličine s kojima pregovaramo, a u BiH postoji proizvodnja u Bijeljini, gdje čekamo na pregovore jer u njihovom sustavu cijene duhana se ne određuju unaprijed, nego u kolovozu.
Komu dalje prodajete duhan?
Nakon otkupa, duhan prerađujemo u pogonu u Slatini, skladištimo i izvozimo ga 100%, a kupci su dominantno s područja Europe, od Bugarske, Španjolske, Grčke, Italije do Nizozemske, a neposredno on završi i u Indoneziji, Vijetnamu i slično.
Koliko je proizvodnja duhana pogođena zadnjim olujama koje su prošle kroz Hrvatsku?
Značajno. Sama proizvodnja duhana započinje predajom presadnica kooperantima, oni rasad uzgajaju uglavnom u vlastitim plastenicima, a sadnja duhana započinje početkom svibnja. Vremenski uvjeti u ovoj godini u svibnju nisu bili baš najbolji, bilo je dosta oborina i ljudi su “krali vrijeme” da bi uspjeli zasaditi duhan. U lipnju i do 13. srpnja klimatski uvjeti bza razvoj biljaka bili su jedni od boljih i obećavajući, što je rezultiralo jako dobrim razvojem biljaka u polju i krenule su prve berbe, no u kratkom vremenu dogodila se tuča i oluja, koja je zahvatila i područja na kojima se uzgaja duhan. S obzirom na veliku površinu lista koja se relativno lako kida i lomi, štete su enormne. Imamo kooperanata kojima su štete na površinama totalne i ostale su im samo stabljike.
Ova je godina za duhan izgubljena?
Ne potpuno, jer nisu sve površine zahvaćene. Čekamo još konačne brojke, no prve su procjene da će na našem području kod kooperanata biti proizvedeno oko 35% manje duhana, a slično je i s ostalima, odnosno kooperantima BAT-a. Za Agroduhan tih 35% znači otkup 400.000 kilograma lista manje. Planirali smo u kooperaciji proizvesti i otkupiti oko 1,1 do 1,2 milijuna tona. Naša terenska i savjetodavna služba obišla je kompletan teren, savjetujemo kooperantima kako dalje pokušati izvući maksimum, jer duhan je vrlo otporna biljka na ekstreme i sposobna se regenerirati, a s obzirom na to da se šteta dogodila u ranoj fazi vegetacije, postoji mogućnost da se u jednom dijelu oporavi proizvodnja. Mi smo interventno nabavili biostimulatore za regeneraciju biljke, za zacjeljivanje rana, no ako se i oporavi jedan dio, to u svakom slučaju neće biti razina otkupa koja bi se dogodila da tuče nije bilo. Inače je duhan u ovoj godini bio u izrazito dobroj kondiciji i da nije bilo nevremena, realno bi bilo govoriti o rekordnoj godini.
Prošla godina bila je za Agroduhan rekordna po prihodima, ali se već dugo muči sa smanjivanjem broja kooperanata?
I tu je došlo do promjene, nama se lani povećao broj kooperanata i zaustavili smo tendenciju pada. Imamo pet posto više zasađene površine u odnosu na prethodnu godinu. Nekakvi pozitivni pomaci dogodili su se u odnosu na prijašnja razdoblja i kooperanti su ostvarili solidan prinos. Konkretno, na našu preporuku osigurali smo štete od suše, a lani je bila ekstremna suša, do kolovoza. Biljka je bila u fazi mirovanja, nije bilo vode i po toj osnovi pokrivena je šteta za sušu. Nakon kiše biljke su retrovegetirale, tako da su na kraju ljudi ipak ostvarili solidan prinos. Imamo rast otkupne cijene, niže osiguranje i to su kooperanti prepoznali.
Početak 2022. bio je inače izrazito zabrinjavajući, jer su cijene plina podivljale, a plin je osnovni energent u sušenju duhana. S 2,10 kuna cijena mu je otišla na 7,5-8 kuna i kalkulacije su govorile da se proizvodnja neće isplatiti. Na našu preporuku ljudi su ugovorili proizvodnju, većina je osigurala štetu od suše i zaista je rezultat na kraju bio dobar, unatoč troškovima energenata. To je rezultiralo i time da smo ovu godinu nikad lakše ugovorili i postigli smo rast broja kooperanata za pet posto.
Koliko ih imate?
U ovom trenutku imamo gotovo 90 kooperanata i 480 hektara rasađenih površina.
Koliki je to udjel u ukupnoj proizvodnji duhana u Hrvatskoj, kakav odnos imate s Hrvatskim duhanima, koji su jedini konkurent na domaćem tržištu?
Oni ove godine imaju oko 1700 hektara ugovorenih površina. Moram reći i da je naš rast broja kooperanata dijelom ostvaren zahvaljujući prelascima od Hrvatskih duhana. I ranije su bili prelasci, no u zadnje vrijeme više prelaze k nama nego od nas.
Odustaje li se, gledajući unatrag više desetljeća, od sadnje duhana kao što je slučaj s drugim kulturama na hrvatskim poljima?
Prisutan je taj trend. Ilustracije radi, 80-ih je na području Hrvatske pod duhanom bilo oko 11.000 hektara, sada smo na oko 2200 hektara. To dovoljno govori koliki je pad, a razlozi su da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva sve starija, a mladi ljudi ne ulaze u taj posao, koji je izrazito radno intenzivan. S druge strane, u ratarenju je već duži niz godina dobra situacija, pa kooperant koji raspolaže s većom površinom zemljišta prelazi na klasično ratarenje, koje je jednostavnije od bavljenja duhanom, za koje je nužno osigurati i sezonske radnike, što je dodatan problem.
Kakav je trend s cijenom duhana?
Spomenuo sam da je prošla godina, u kojoj smo imali slaba očekivanja, bila sjajna, a u ovoj godini startali smo s bitno boljom pozicijom. Usporedimo li ugovorene cijene duhanskog lista u veljači 2023. i veljači 2022., ona je porasla za 43%. Mi smo lani u kolovozu korigirali cijene, a nakon što je izvršen otkup, isplatili smo određene stimulanse za navodnjavanje. Gledajući tu cijenu i novu ugovorenu za ovu godinu, veća je za 25%.
Za pretpostaviti je da će kooperanti uspjeti ostvariti niže troškove za energiju jer su cijene plina osjetno pale, a ugovorena cijena s druge strane je viša i da nije bilo nevremena i šteta, ove godine bi kooperanti ostvarili bitno bolje prihode nego prethodnih godina. Vjerujem da će se kroz osiguranje i isplate štete, a i državne potpore koje su za duhan ove godine veće – porasle su s lanjskih 6,25 na 8,75 kuna (1,16 eura) – pokazati da je duhanska kultura i dalje jedna od dohodovnijih, jer svi parametri upućuju da bi ove godine ipak trebali ostvariti bolji prihod.
Kakva je perspektiva te proizvodnje s obzirom na globalnu antipušačku kampanju?
Na samu proizvodnju u Hrvatskoj ta kampanja nema veći utjecaj. Iako se neki trendovi mijenjaju, mislim da je proizvodnja duhana perspektivna. Način rada se promijenio, no kako sam rekao, duhan je najdohodovnija kultura. Prošle je godine po hektaru čista dobit kooperanta bila je oko 15.000 kuna, a pod pretpostavkom da nema efekta šteta od vremena, s korekcijama cijena i državnu potporu, iznos dobiti po hektaru iznosio bi i do 25.000 kuna. Mi nikad nismo imali takav iskorak u porastu cijena kao početkom ove godine.
Koliko se u budućnosti može računati na politiku potpora koje država daje za duhan, njih nema u drugim europskim zemljama?
Potpore su izrazito važne, jer one imaju ne samo važnost u očuvanju proizvodnje, nego imaju i demografsku i regionalnu komponentu. Što se Podravine tiče, valja znati da se proizvodnja duhana organizirano na tom području odvija od 1957., i to na terenu koji je izrazito siromašan, pjeskovit i na kojemu druge ratarske kulture ne uspijevaju. Povijesno gledano, duhan je na našim područjima osigurao razvoj sela, zaustavio je emigracije stanovništva.
VIDEO Turistička patrola u Pirovcu
