Više od 300 tisuća Grka, više nego na bilo kojem prosvjedu koji je izbio tijekom dužničke krize kada su se uvodile bolne mjere rezova i štednje, prosvjedovalo je u nedjelju protiv imena Makedonija u glavnom grčkom gradu Ateni. Prosvjedi su održani nakon što je posebni izaslanik Ujedinjenih naroda Matthew Nimetz posjetio Atenu i Skoplje, gdje je s tamošnjim dužnosnicima razgovarao o mogućim rješenjima 26-godišnjeg spora i o pet prijedloga novog imena Makedonije: Sjeverna Makedonija, Gornja Makedonija, Nova Makedonija, Republika Makedonija (Skoplje), Vardarska Republika Makedonija.
Atena i Skoplje suglasili su se da pojačaju pregovore kako bi postigli sporazum, u sporu koji je zakočio Makedoniju da se pridruži NATO-u i EU.
‘Makedonski imperijalizam’
“Makedonija je grčka i samo grčka”, vikali su okupljeni Grci koji su u Atenu stigli iz cijele Grčke tvrdeći da “nikad neće dopustiti drugoj zemlji da nosi ime Makedonija u bilo kojem obliku bez obzira na cijenu.” Oni, kažu, pristaju jedino na to da se Makedonija ubuduće zove jednostavno – Skoplje.
Prosvjede su organizirale nacionalističke organizacije, velikim dijelom ih financiraju grčka dijaspora, vojni umirovljenici, svećenici i kulturne udruge iz grčke pokrajine Makedonije.
Grci su izuzetno osjetljivi na ime Makedonija i ovo nisu prvi prosvjedi zbog imena. Naime, posljednji prosvjedi protiv kompromisa o imenu Makedonije u Ateni samo su nastavak prosvjeda na tu temu zbog koje su već padale vlade, a i sada je prosvjed ventil za nagomilano nezadovoljstvo. Ovaj prosvjed u nedjelju nije bio najveći. Naime, više od milijun ljudi u veljači 1992. izašlo je na ulice Soluna u znak prosvjeda protiv kompromisa u sporu oko imena s tada mladom samostalnom državom Makedonijom. To je izazvalo krizu vlade u Ateni. Konzervativni premijer Konstantin Micotakis otpustio je tvrdolinijaša Antonisa Samarasa s mjesta šefa diplomacije, ali je i sam naposljetku morao podnijeti ostavku. Njegov nasljednik, premijer Andreas Papandreou bio je još tvrđi i čak je Makedoniji uveo trgovinski embargo.
Desetljećima je službena politika inzistirala na zahtjevu Grčke da se Republika Makedonija ne može tako zvati jer to ime navodno signalizira pretenziju na grčko zemljopisno područje. Međutim vlada Alexisa Tsiprasa, zbog velikog pritiska Bruxellesa i Washingtona, popustila je i prihvatila da Makedonija ima pravo na ime u kojemu se ta riječ spominje. Nakon iscrpnih pregovora pod pokroviteljstvom UN-a, saznalo se da vlada u Ateni prihvaća moguće kompromisno ime “Gornja Makedonija”.
Unatoč prosvjedima i pritiscima, premijer Tsipras odlučan je u svojoj nakani da se konačno riješi problem oko imena Makedonije poručivši prosvjednicima i protivnicima dogovora s Makedonijom da se njegova vlada “fokusira na nacionalni interes, jer će bilo kakvo drugo ponašanje dovesti do poraza nacije”. Za grčke nacionaliste i povjesničare dvojbe nema, Makedonija za njih ne postoji. Oni tvrde kako “teritorij Makedonije nikada kao cjelina nije bio dijelom povijesne Makedonije, koja predstavlja zemljopisno područje koje se prostire unutar granica Grčke, Bugarske i Makedonije.
Kako objašnjavaju, za vrijeme osmanlijskog razdoblja (sve do Balkanskih ratova 1912. – 1913.), Skoplje je bilo glavni grad provincije Kosovo, a nakon Balkanskih ratova, provincija je nazvana Južna Srbija, a poslije Vardarska banovina. Nakon Drugog svjetskog rata Tito je osnovao Makedoniju, kao republiku u sastavu Federalne Republike Jugoslavije te je u suradnji sa Staljinom pokušao iskoristiti građanski rat koji se vodio u Grčkoj da osigura izlaz Jugoslavije na Egejsko more, ujedinjenjem Makedonija.
Cijeli EU talac
– Grci svoj imperijalizam opravdavaju obranom od makedonskog imperijalizma, što je loš vic. Ta ideja, da bi mala, slaba, siromašna Makedonija s katastrofalno lošom vojskom mogla ugrožavati Grčku, naprosto je histerija. Ali problem je što je ta histerija zahvatila mase – komentira politički analitičar Žarko Puhovski ističući da Grčka u svom teritorijalnom ustroju uopće nije imala ime Makedonija do 1989.
– Grci su svoju sjevernu provinciju 1989. nazvali Makedonija. Sada se pojavilo kao sukob nešto što je staro tri tisuće godina i to je tipično musolinijevsko ponašanje. Makedonija je također reagirala vrlo primitivno sa svim ovim kičastim kipovima od Aleksandra Velikog do njegova oca Filipa itd.... i sama je sebe proglasila nasljednicom Aleksandra Makedonskog. Ali to je bila reakcija na četvrt stoljeća grčkog terora – smatra Puhovski naglašavajući da tako dugo na to nitko nije reagirao pa ni Europska unija.
– Sada će naći neki kompromis, što je principijelno pogrešno jer to treba napraviti da se već jednom izađe iz ćorsokaka. Međutim, Grci su očito cijelu Europu uzeli za taoca – kazao je Puhovski.
U Skoplju su svi složni kako će, bez obzira na sve pritiske na premijera Tsiprasa, doći do rješenje spora između dvije zemlje i da će Makedonija vrlo brzo postati članica NATO-a.
Država im u qrcu a njih najviše brine kako se zove neka tamo druga država. Ovi Grci su još veći smijeh od nas, ajde napokon da i nekoga goreg nađemo.